Nedavno je, u sklopu Poljoprivredne zadruge Putnikovići, u mjestu Putnikovići na poluotoku Pelješcu otvoren Dom vinarske tradicije – prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva, a prostire se na više od 800 četvornih metara. Čine ga tri zbirke: Dom vinarske tradicije, Povijesni razvoj loze i Vino u tradiciji življenja.

-Na ideju smo došli mi iz Uprave zadruge i prije desetak godina počeli sakupljati arhivske eksponate i povijesne dokumente. U tome nas je podržao  Zadružni savez Dalmacije, odnosno njegov najstariji član –  Želimir Bašić, dipl. pravnik i predsjednik povjerenstva za ocjenjivanje, koji se bavi poviješću vinogradarstva i vinarstva na području Dalmacije, odnosno Primorske Hrvatske. On je i donirao veliki broj svojih privatnih eksponata Muzeju, kaže upravitelj PZ Putniković Jozo Rabušić.

Spomenik težaku

Zamišljeno je da muzej predstavlja ne samo tradiciju i bogatstvo hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, već da ukaže na ekonomski značaj vinarstva u opstojnosti ljudi na našim prostorima. Na nekim krševitim krajevima jedino može uspijevati loza pa je ona bila i temelj gospodarstva mnogih krajeva posebno u Dalmaciji. Ovaj muzej je ujedno i spomenik težaku koji je u naše vinogradarstvo utkao svoj suze, obrađujući lozu i krv braneći vinograde od mnogih osvajača. Također muzej poluotoku Pelješcu daje novu gospodarsku dimenziju, jer je uključen, zajedno s velikim brojem individualnih vinarija, u vinarski turizam kao dio nove turističke ponude. Tako se stvaraju i nova radna mjesta i mogućnost za opstanak ljudi  na davno opustošenim manjim sredinama.

Muzejski eksponat – tradicijska obrada vinograda

Dom vinogradarske tradicije u Putnikovićima u kojemu se nalazi Prvi hrvatski muzej Vinogradarstva i vinarstva prostire se na tri kata –  ukupno oko 800 m2. Ima: ulazni hodnik; salu za kušanje vina – kušaonu vina; kongresnu salu za oko 200 sudionika; model tradicionalne vapnenice (na vanjskom prostoru ispred zgrade).

U planu je predviđeno i otvaranje restorana s domaćim jelima i vinima, tradicijske dalmatinske vinske konobe i enološkog parka s uzorcima pojedinih sorti vinove loze iz cijele Hrvatske (u zaleđu zgrade). Navedeno se implementira u dionicama svake godine. Tako da smo ove godine pri kraju realizacije, najavio je investicije Rabušić.

Kušaonica vina

 Što sve muzej sadrži?

Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva sastoji se od 3 posebne zbirke (na tri kata):

Vinogradarsko, vinarska etnografska zbirka (u prizemlju) s prikazom proizvodnje vina od vinograda, berbe, muljanja, fermentacije i odležavanja i to u davna vremena te novije doba. Izloženi su alati koji su se nekad koristili u tim postupcima.

Povijesna zbirka (na prvom katu): Izloženi su predmeti iz bogate prošlosti vinogradarstva i vinarstva na tlu Hrvatske od fosila starih oko 13 milijuna godina, pa iz rimskog doba, (antičkih posuda i amfora) preko srednjeg vijeka (starog srpa i maketa F. Vrančića te starih vaza i bukara), novog doba (dokumenata vezanih uz pojavu filoksere te brojnih etiketa iz razdoblja 1914.- 1970.) do najnovijih saznanja o putu sadnice crljenka u Ameriku, gdje je razmnožena kao popularna sorta zinfandel.

Zbirka „Vino u tradiciji življenja“ (u potkrovlju) prikaz je ruralnog ambijenta u kojem se vino pilo u bukarama i susku; građanskog ambijenta u kojima se vino točilo iz ukrašenih vrčeva i čaša, a vino koristilo u zdravstvene svrhe, kao i pristojnog življenja od proizvodnje vina te iseljavanja u vrijeme vinske krize – posebno pojavom filoksere. Potom izlošci starih alata, (mnogih davno odbačenih) posebno starih vaga te numizmatički panoi.

-U zadnje vrijeme na poluotoku Pelješcu zadržava se veći broj mladih obitelji u malim sredinama, što nam je i krajnji cilj. Otvaranjem Pelješkog mosta ići će na ruku navedenog. Nadamo se da će doći do povećanja ruralnog turizma, čemu doprinosi i ovaj Muzej vina s popratnim sadržajima. Turističke agencije su to već prepoznale i uvrstile kao novu turističku ponudu, kaže Rabušić.

Bogata zbirka eksponata svakom posjetitelju vjerno će dočarati na koji su se način tradicionalno obrađivali vinogradi te proizvodilo i čuvalo vino na poluotoku Pelješcu. U Domu vinarske tradicije, uz muzejski dio, opremljena je i suvremena kušaonica s prodajnim dijelom i suvenirnicom. Posjetiteljima je tako omogućeno da uz upoznavanje s tradicijom življenja u pelješkom kraju, kušaju i neka od mnogobrojnih vrhunskih peljeških vina.

Replika starog komina iz novootvorenog muzeja

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKozje mlijeko – jedna od najzdravijih namirnica
Sljedeći članakOtvorena trgovina proizvoda lokalnih OPG-ova u Bjelovaru
Avatar
Ivan Marjanica, dipl.ing. pomorskog prometa, rođen 1956 u Trogiru, novinarstvom se bavi od 2002. godine. Uže područje su mu maslinarstvo i manifestacije vezane uz izvorne domaće proizvode. Rođen 30. srpnja 1956. u Trogiru. Osnovnu školu završio u Ljubitovici – jedno od mjesta bivše općine Trogir, a danas općine Seget. Srednju školu završio u Trogiru, gdje danas živi s obitelji (supruga, dva sina i jedna kćer). Završio u Splitu I. stupanj elektotehnike i kao inženjer geofizičke elektronike radio 27 godina u tvrtci „Brodospas – Split“. Diplomirao Pomorski menadžment i stekao zvanje: diplomirani inženjer pomorskog prometa. Od 2002. urednik u listu „ Kampanel“. A od 2004. dopisnik Glas Koncila s trogirskog područja, kao i dopisnik Gospodarskog lista i Agroglasa. Prati Sabatine, Noćnjake i druge maslinarske skupove i sve sajmove i manifestacije vezano uz izvorne domaće proizvode. Pisao je i za Novu Zemlju, te za Hrvatsko Slovo i Novu Zadrugu. Prati stručna predavanja o maslinovom ulju, vinu, bijelom luku i to primjenjuje u praksi kao osnivač zadruge Rašeljka. Organizator manifestacije Bakalarijada i promotor novih proizvoda na bazi češnjaka.