Globalnom promjenom klime, pojavom novog načina prezimljena i brzim razvojem otpornosti (rezistentnosti) na fungicide specifičnog načina djelovanja pepelnica grožđa (Erysiphe necator) postaje zadnjih dvadesetak godina dominantan problem u zdravstvenoj zaštiti vinograda diljem svijeta!
Tipični simptomi pepelnice na zametnutim bobicama (slika 4), grozdu (slika 5), mladici (slika 6) i listu (slika 7). Dva načina prezimljenja bolesti: razvoj inficirana mladice iz zaraženog pupa (slika 8) i formiranje zimskih plodišta na „martinjskom“ grožđu“(slika 9). 
U istraživanjima biološke učinkovitosti različitih sredstva za zaštitu bilja na štetne organizme vinove loze koje je od 2001. do 2017. godine provodila savjetodavna služba iz Čakovca, prosječna zaraza netretiranog grožđa pepelnicom (Erysiphe) iznosila je 72,02 %. Pritom je nekad dominantnom plamenjačom (Plasmopara) prosječno bilo zaraženo svega 32,49 % nezaštićenog grožđa.
Pepelnicu suzbijamo više puta tijekom sezone
Od novog milenija pepelnica grožđa (Erysiphe necator) je jedina bolest koju moramo suzbijati u svim zaštitama vinograda od stadija vunastog pupa i pojave prvih listića do zadnjih aplikacija pred berbu, odnosno potrebno je provesti sve kemijske (i biološke) mjere zaštite da se ova bolest ne pojavljuje na grožđu. Pepelnicu grožđa danas suzbijamo više puta tijekom sezone od nekad dominantne plamenjače ili peronospore.
U mnogim je hrvatskim vinogorjima pepelnica grožđa (Erysiphe necator) do početka novog milenija bila značajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenjaču vinove loze (Plasmopara viticola). Iz podataka republičke Izvještajne službe zaštite bilja tijekom vrućih ljeta u drugoj polovici 1970-tih godina pepelnica se u najsjevernijim hrvatskim vinorodnim područjima tretirala tek u kolovozu (sumpor, benomil), a štete su bile manje od 5 %. Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni način prezimljenja pepelnice.
Zadnjih su dvadesetak godina istraživanja biologije, prognoze, određivanja optimalnih rokova i načina suzbijanja pepelnice grožđa u mnogim vinorodnim područjima svijeta izmijenila dotadašnji tradicionalan pristup kontroli ove opasne gljivične bolesti. Oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića krajem mjeseca travnja i traje 35-40 dana, odnosno najintenzivnije je tijekom mjeseca svibnja. Smatra se da nenadana i masovna pojava pepelnice na tek zametnutim bobicama nakon cvatnje potječe primarno od zaraza zimskim askosporama (tzv. “nova pepelnica vinove loze”). Iz navedenog pepelnica grožđa prestaje biti samo bolest mediteranskog područja, već se brzo širi u sjevernija područja i veće nadmorske visine. Zbog toga se sve veća pažnja posvećuje usmjerenom suzbijanju pepelnice do početka cvatnje vinograda.
Osim jačeg prezimljujućeg potencijala, širenje pepelnice iz zimskih plodišta započinje značajno ranije nego iz inficiranih pupova (već nakon pojave prvih listića vinove loze), pa nove smjernice usmjerenog suzbijanja pepelnice preporučuju ovu bolest do početka cvatnje suzbijati barem 4 do 5 puta. Nakon cvatnje je potrebno provesti još 3-4 tretiranja.
Meteorološki uvjeti kod kojih možemo očekivati pojavu pepelnice su temperature 20° do 28°C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani), te lagani vjetar (zadnjih godina ovakve uvjete često bilježimo u svim vinogorjima).
Osim načina prezimljenja, nova se pepelnica odlikuje i relativno brzim razvojem otpornosti ili rezistentnosti na neke skupine fungicida. Tako smo već početkom novog milenija u međimurskom vinogorju u poljskim mikro-pokusima primijetili smanjenu djelotvornost nekih pripravaka iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (npr. Bayleton Specijal WP, Tilt 250 EC, Systhane 12E), a nakon 2010. godine na isti način provedenim pokusima primjećujemo slabiju učinkovitost na pepelnicu grožđa fungicida iz skupine strobilurina (npr. Cabrio Top DF, Quadris SC, Universalis SC, Stroby DF, Eclair WG), triazola (Folicur 250 EW, Domark ME) i kinolina (Crystal KS). Stoga je tijekom sezone potrebno redovito mijenjati različite skupine fungicida prilikom suzbijanja, odnosno provoditi tzv. anti-rezistentni način zaštite vinograda protiv pepelnice (vidi Tablicu 1.)
Na samom početku vegetacije vinograda preporučujemo povišene količine sumpora(Chromosul, Cosavet, Kossan, Kumulus, Sumpor SC, Thiovit Jet i dr.) (5 kg/ha), što uz smanjeni volumen škropiva (200 lit./ha) daje i pozitivan učinak na lozine grinje šiškarice (npr. primjena sumpora SC i/ili WG formulacije u količini 5 kg ili lit./ha u stadiju “vunastog pupa”) (ili koncentracija 2,5 %). Početkom ili u prvoj polovici svibnja za tzv. “proljetno čišćenje” preporučujemo meptil-dinokap (Karathane Gold), a preventivno se sredinom svibnja mogu koristiti strobilurini (npr. Stroby ili Sugoby, Universalis, samo 1-2x godišnje, najčešće u kombinaciji sa manjom količinom sumpora i/ili meptil-dinokapa). Umjesto strobilurina možemo primijeniti metrafenon (Vivando SC) (u mješavini sa sumporom ili meptil-dinokapom).
Od 2017. godine na našem se tržištu pojavljuju vrlo djelotvorne djelatne tvari piriofenon u pripravku Kusabi SC, fluksapiroksad u pripravku Sercadis SC, te mefentriflukonazol u pripravku Revyona EC. U mjerama zaštite neposredno prije i nakon cvatnje vinograda prednost dajemo kombiniranim fungicidima (difenkonazol & ciflufenamid, krezoksim-metil & penkonazol, tebukonazol & fluopiram, tebukonazol & trifloksistrobin) (npr. Dynali, Decibel Vitis WG, Luna Experience, Nativo WG).
Zadnjih se godina na hrvatskom tržištu pojavljuju (mikro)biološki pripravci koji sadrže Bacillus amyloliquefaciens, Bacillus subtilis, Bacillus pumilus (npr. Serenade ASO, Taegro, Serifel, Frutifolia, Ekstrasol i dr.), a mogu se primjenjivati u skraćenim razmacima 5-7 dana nakon cvatnje! Prikladni su za ekološko vinogradarstvo ili za vlasnike koji žele da njihovo grožđa tijekom berbe sadrži značajno manje ostataka pesticida (rezidua) u odnosu na zakonski dopuštene razine (voditi računa o propisanoj karenci).
Tablica 1. Novije preporuke tzv. “anti-rezistentnog“ načina suzbijanja pepelnice grožđa (petnaest-godišnja iskustva iz mikro-pokusa 2001.-2024.)
| Kemijska grupa (*) | Pripravci | Napomena |
| Anorganski sumpor (4-5x) | SC i WG sumporni fungicidi (npr. Brimflo, Chromosul, Cosavet, Thiovit i dr.) | Prednost u prvim i zadnjim aplikacijama! |
| Organski meptil-dinokap (1-2x) | Karathane Gold EC (najviše 1-2x tijekom sezone) | Ne miješati sa sumporom! |
| IBE (triazoli) (1-2x) | Difcor, Domark, Folicur, Revyona, Topas i dr.… | Dodati sumpor ili meptil-dinokap! |
| Strobilurini (1-2x) | Stroby ili Sugoby, Universalis, Zato WG | Dodati sumpor ili meptil-dinokap! |
| Kombinirani pripravci (2-3x) | Dynali, Decibel Vitis, Luna Experience, Nativo WG | U kritično vrijeme prije i nakon cvatnje! |
| Benzamidi (1-2x) | Vivando SC, Kusabi SC | – |
| SDHI (1-2x) | Sercadis SC | – |
| Mikro-biološki pripravci (***) (6-7x) | Serenade ASO, Taegro, Serifel, Frutifolia, Ekstrasol, Sonata i dr. | Skraćeni razmaci aplikacije 5-7 dana! |
VAŽNO: Ne miješati sumporne fungicide sa meptil-dinokap-om (Karathane Gold), te ove dvije skupine površinskih anorganskih i organskih spojeva ne koristiti u propisanim količinama pri temperaturama zraka većim od 28°C! Poštivati rokove suzbijanja pepelnice grožđa (prosječni razmaci 8-14 dana), mijenjati skupine fungicida prilagođenu razvoju vinove loze tijekom sezone i kvalitetno aplicirati škropivo na sve zelene organe vinove loze.
U završnim mjerama aplikacije pri suzbijanju pepelnice od kemijskih pripravaka prednost dajemo djelatnim tvarima kraće karence za stolno grožđe: npr. Luna Experience SC (K=14 dana) i Dynali EC (K=21 dana).
Pročitajte još:
Zaštita vinove loze od važnijih bolesti i štetnika
Plamenjača ili peronospora (Plasmopara)
Plijesan i trulež grožđa (Botrytis)
 na fungicide specifičnog načina djelovanja pepelnica grožđa.){kind=link}