Priprema terena

Temeljito ukloniti sve ostatke drvenastih biljaka!

Ako se novi vinograd sadi na terenima gdje je nekad bio stari, nema potrebe za posebnim zahvatima. Osim ako se ne namjerava radikalno mijenjati tehnologija u budućem vinogradu. To su razmaci sadnje, uzgojni oblici, obrada, zaštita od štetočinja i sl.. U svakom slučaju, poželjno je način održavanja novih vinograda prilagoditi samoj parceli na kojoj se podiže novi vinograd, ne obratno.

Osim temeljitog čišćenja odabrane površine od kamenja, drvenastog raslinja i sl., što bi moglo ometati provedbu početne duboke obrade i kasnije redovite agrotehničke poslove u novom vinogradu, iznimno je važno iz tla ukloniti sve ostatke prijašnjih drvenastih kultura. Dobro je poznato da se na tim drvenastim ostatcima, debljim od olovke, mogu razviti opasne gljive truležnice. One sigurno uništavaju mlade trsove vinove loze.

Osobito pažljivo treba očistiti tlo nakon krčenja bivše šume ili voćnjaka. Stoga, uz mehanizaciju koja se koristi za pripremu tla, moraju uvijek aktivno sudjelovati radnici. Oni će ručno ukloniti sitnije ostatke korijenja i nadzemnih dijelova prethodnih drvenastih biljaka. Treba istaknuti da je znatno veća mogućnost da se gljive truležnice jave na ostatcima tvrdog drva nego na ostatcima drva koje se u tlu brzo razgrađuje (četinjače i sl.). O tome treba voditi računa. Novi vinograd ne smije se saditi odmah nakon krčenja starog, već je prije toga potreban odmor tla tijekom 5 – 7 godina!

Duboka obrada

Duboku obradu obaviti najmanje 2 – 3 mjeseca prije sadnje!

Duboka obrada je posao kojim se mladim sadnicama vinove loze omogućuje kvalitetan početni rast o čemu znatno ovisi i budući život vinograda. Vrlo je važno ovu obradu obaviti pravodobno, što znači najmanje 2 – 3 mjeseca prije sadnje novog vinograda, najbolje ujesen. Prosječna dubina rigolanja najčešće je 50 – 80 cm. U posebnim uvjetima (plitka tla s nepovoljnim donjim slojevima i sl.) još manja. Gornji sloj tla mora biti osobito dobro usitnjen, kako bi se mladoj biljci stvorili najbolji uvjeti za primanje.

Popravljanje tla

U pjeskovitim tlima ne davati kalij na zalihu!

Odabrati loznu podlogu koja podnosi više aktivnog kalcija no što ga sadržava u tlu!
Prije duboke obrade pametno je obaviti analizu tla koja bi trebala dati odgovor o potrebi popravljanja tla (meliorativna gnojidba, gnojidba na zalihu), buduće gnojidbe rodnog vinograda. Posebice o pravilnom odabiru lozne podloge. Kemijska analiza tla daje podatke koliko tlo sadržava dušika, humusa, kalija i fosfora te koliki je sadržaj aktivnog kalcija.

Prethodni članakSlobodna prodaja meda
Sljedeći članakVitamini i bolesti životinja uzrokovane njihovim nedostatkom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.