Osam vinarija s Pelješca: Matuško, Marlais, Matković, Darko Violić, Jurović te poljoprivredne zadruge Dingač, Pelješki vrhovi i Putniković, uz podršku TZ Dubrovačko-neretvanske županije predstavile su u Zagrebu destinaciju Pelješac.
Osim Dana kamenica i tradicionalnih Dana otvorenih podruma, bilo je riječi i o Dingaču – najstarijoj hrvatskoj oznaci izvornosti koja je lani navršila 60 godina zaštite. Najvažniju ulogu, dakako, igra plavac mali, treći, nakon graševine i malvazije u ukupnom poretku najzastupljenijih sorti u Hrvatskoj s 11 % ukupnog udjela te najznačajniji kao crna sorta.
Riječ je o autohtonoj sorti, nastaloj spontanim križanjem dobričića i crljenka, prepoznatljivoj po svojoj robustnoj strukturi, izraženim taninima i intenzivnim aromama crvenog voća. Autohton je ovdje i rukatac, koji posljednjih godina doživljava svoj revival zahvaljujući povećanoj potražnji za bijelim vinima. Sve se više proizvode pošip i grk, autohtone sorte otoka Korčule. Pelješac ima više od 50 vinogradara, svaki s različitim pristupima proizvodnji i stilovima vina. Udruženi su u dvije udruge: Plavac mali – Pelješac te Pelješki vinski puti. 
Dingač i Postup najstarije vinske oznake izvornosti
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ukupna površina pod vinovom lozom na Pelješcu iznosi više od 1000 hektara. Od toga, specifično područje Dingača zauzima oko 65 hektara, dok Postup, drugi zaštićeni položaj, obuhvaća oko 150 hektara. Ova područja karakteriziraju strm teren i velik broj sunčanih sati koje pridonosi koncentriranim aromama i visokim kvalitetama grožđa. Dingač je prvi hrvatski vinogradarski položaj sa zaštićenom oznakom izvornosti kojom se ponosi još od davne 1964. g. te je lani proslavio 60 godina.
Nadmorska visina vinove loze doseže do 300 metara, a nagib padina impresivnih 30 stupnjeva. Kombinacija ekstremnih uvjeta uzgoja i mineralnog tla doprinosi jedinstvenim senzacijama u vinu, gdje se izražavaju kompleksnost, struktura i dugovječnost. Zahvaljujući godinama iskustva i stručnosti vinara, Dingač je postao sinonim za vrhunsku kvalitetu vina. Neizostavan je element hrvatske vinarske baštine.
–Za razliku od vinograda diljem Hrvatske, gdje su vinari bili u mogućnosti uvesti mehanizaciju i inovacije koje im olakšavaju posao, zbog specifičnosti položaja, mi na Dingaču sve radimo na tradicionalan način. Osim podizanja kvalitete vina i brojnih poboljšanja u podrumarenju, na Dingaču se nije puno toga promijenilo kad je riječ o uzgoju i berbi. Držimo se tradicionalnih načina koji za sad daju najbolje rezultate, kazao je Luka Matković, predstavnik nove generacije u obitelji i vinariji smještenoj u Potomju, koji je predstavio destinaciju zajedno sa sestrom Petrom.
Upravo na položaju Dingač, u pelješkom mjestu Potomje ovo je grožđe posađeno na nevjerojatno strmim padinama koje se spuštaju sve do mora. Loza ovdje, osim izravno od Sunca, toplinu dobiva i refleksijom od mora i od kamene podloge, što je fenomen poznat kao trostruka insolacija. Posljedica ovog procesa su visoke koncentracije šećera, pa tako kasnije i alkohola, koji nerijetko premašuju 15 % te koje je potrebno znalački uklopiti u vino kako bi ono bilo pitko i užitno.
–Ljeti kad su visoke temperature, svima odgovaraju laganija, bijela i ružičasta vina. Stoga svatko od nas vinara ima nešto takvih etiketa u ponudi. Pojedini vinari proizvode čak i pjenušac, no njega je uistinu zahtjevno proizvesti u našem kraju. No, ono po čemu smo prepoznati i zbog čega ljudi dolaze na Pelješac su i dalje plavci. Tako ta vina čine većinu naše proizvodnje, pojasnila je Kate Violić, predstavnica vinskog brenda Sagul iz Kune.
Dani otvorenih podruma i Dani kamenica
Još prije 16 godina Slobodan Rosić došao je na ideju organiziranja „Otvorenih peljeških podruma“ kao manifestacije koja bi promovirala Pelješac kao vinsku destinaciju i snažila tržišnu poziciju plavca malog izvan ljetne turističke sezone. Danas, ova trodnevna manifestacija okuplja više od 4000 posjetitelja iz čitave Europe. U prosincu 2024. dodatno je bila obogaćena proslavom 60 godina zaštićenog položaja Dingač. Tijekom ovih dana, vinari spremno otvaraju vrata svojih podruma, dijeleći svoju strast prema vinu s posjetiteljima. S druge strane, Dani kamenica manifestacija je posvećena gastro zvijezdi – malostonskoj kamenici, autohtonoj deliciji ovoga kraja. Tradicionalno se održava u ožujku, kad su kamenice najpunije i najukusnije. Poslužuju se svježe izvađene, sa svega nekoliko kapi limunovog soka i predstavljaju pravu foodie seznaciju, naročito u kombinaciji s vrhunskim vinom. Dani kamenica najavljeni su za 22. ožujak.
Muzeji vina Putniković i Mikulić
Pelješac se može pohvaliti ne jednim, već s dva vinska muzeja. Muzej Putnikovići, smješten u zgradi nekadašnje škole, predstavlja izvanredno putovanje kroz bogatu povijest i tradiciju vinogradarstva na poluotoku. Eksponati obuhvaćaju različite aspekte vinogradarstva, od tradicionalnih alata za berbu grožđa do antiknih bačvi i artefakata povezanih s vinskom proizvodnjom. Jedinstvenost ovog muzeja leži i u tome što posjetitelji imaju priliku kušati vrhunska vina dok istražuju izložene eksponate. 
–Projekt muzeja startao je na inicijativu Želimira Bašića i zadruge Putnikovići. Gradili smo ga sami pet godina na volonterskoj osnovi. Obilazili smo kuće i prikupljali eksponate. Kasnije su se uključili županija i općina pa je bilo lakše. Danas smo ponosni kako sve to izgleda, a reakcije posjetitelja, kao i njihov broj, su više nego izvrsni, ispričao je Slobodan Rosić, najpoznatiji pelješki vinski promotor i osnivač muzeja, koji planira osnovati i muzej tovara, tzv. ponosa, bez kojih ne bi bilo ni vinograda na Pelješcu. 
Drugi pelješki vinski muzej u vlasništvu je ugostiteljsko-vinarske obitelji Mikulić iz Orebića. Njihov je vlasnik i glava obitelji Igor pasionirani sakupljač starih predmeta vezanih uz vino. Čitav muzej nalazi se na zemljanom podu, a u sebi sadrži i kušaonicu vina.
Foto: Irena Lučić
