Filtriranje predstavlja završnu fazu dorade vina prije punjenja u bocu. Optimalni izbor filtera utječe osobito na aromatična vina. Vino je koloidna otopina čestica različitih dimenzija. Veće čestice su okom vidljive dok se mikročestice uočavaju kroz lomljenje svjetlosti ili su nevidljive , dakle stanice bakterija i kvasaca.

Temeljni zadatak je odstranjivanje čestica mutnoće i njihov talog. U toj fazi vino treba biti potpuno bistro.

Od filtera se očekuje da se brzo ne začepljuje, da ne mijenja kemijski sastav vina i da ne utječe na organoleptička svojstva. Filter radi na temelju adsorpcije i poroziteta. Radi pri tlaku 0,4-0,6 bara s time da se postupno smanjuje.

Postoje tri vrste filter ploča za:

1. Grubu filtraciju – radi se nakon završene fermentacije ili nakon bistrenja bentonitom. Vino je mutno, a filtracija se radi naplavnim filterom. Ove ploče uklanjaju talog čestica većih od 6 mikrometara. Obavljaju mehaničku redukciju sedimenta.

2. Finu filtraciju – za završno filtriranje čestica koje nisu vidljive okom. Cilj je otkloniti mogućnost naknadne alkoholne ili mliječne fermentacije. Poroznost ploča je do 0.8 mikrometara. Radni tlak je 2 bara. Radni učinak je 95-145 l/h.

3. Sterilnu filtraciju – poroznost je manja od 0,3 mikrometara. Radi se zbog potpune sigurnosti od naknadne fermentacije, jer postoje mikroorganizmi manji od 0.8 mikrometara. Rad je još sporiji-40-60l/h kod radnog tlaka od 1,2 bara.

Pločasti filter

Pločasti filter (naslovna slika) sastoji se od izmjeničnih ploča i okvira. Glavna konstrukcija je izrađena od inox čelika. Važan dio čini manometar za kontrolu tlaka. Izrađuje se u različitim veličinama kapaciteta 1250 – 7500 l/h. Okviri su u standardnoj veličini 400 x 400 mm, dok broj ploča ovisi o veličini i kreće se od 10 do 60 te su povezani u seriju. Uređaj se lako čisti vodenom parom. Ploče se ručno zatežu. Standardnu opremu čine ulazni i izlazni ventil te vanjske cijevi za spajanje.

Filtracija se može provoditi kao:

  • POLIFILTRACIJA – za filtraciju tekućina kroz dva tipa slojnica različite finoće u jednom protoku. Ovim načinom se štedi na vremenu. U jednom protoku se obavlja sterilizacija vina.
  • PLOČE ZA REDUCIRANU FILTRACIJU – za manje količine. Upotrebljava se optimalni broj filter slojnica.

Osim za mikrofiltraciju vina rabi se i za sokove, maslinovo ulje i žestoka pića.

Stanica za vakumiranje boca

Stanica za vakumiranje boca

Prilikom punjenja se izvlači oko 90 % zraka iz boce, nakon toga se boca puni inertnim plinom po želji. Ima injektor koji reducira kisik između vina i čepa, ujedno služi i za reguliranje razine vina u boci. Punilica puni sadržaj pod laganim podtlakom. Cijevi za povrat zraka se automatski zatvaraju. Visina punjenja se može namještati u rasponu 30-90 mm. Elektroventil omogućava potpuno pražnjenje spremnika za vino. Podizači boca rade mehanički na principu opruge. Čepilica za pluto čep lagano pritišće čep pomoću čeljusti. U grliću boce se stvara vakum, a brzo umetanje ne dozvoljava istjecanje sadržaja.

Poluautomatska punionica i čepilica

Poluatomatska punionica i čepilica

Ima kapacitet 600 – 800 boca/h, a namijenjena je za pluto i sintetičke čepove. Maksimalni promjer čepa je 26 mm dok je dužina 50 mm. Čep se ubacuje na osnovu zatezanja, dok ga potiskivač gura okomito. Svođenje oštećenja čepova na minimum osiguravaju mikroprekidači. Maksimalna visina boce je 39 cm. Kao dodatna oprema se može ugraditi injektor za inertni plin dušik.

Foto: Zoran Maričević, mag. ing. agr.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakKasper
Sljedeći članakDeseto izdanje WineOS by Graševina Croatica
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.