Naime, između 26. travnja i 1. svibnja 2006. na mjernom je lokalitetu u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja (Orehovčak) zabilježeno neprekidno vlaženje osjetljivih biljnih organa 109 sati, tijekom kojih je palo 90,7 mm kiše uz vrijednosti temperature zraka 5 – 15 °C! Tih je dana na svim lokalitetima i sorta- ma vinove loze, koje su bile u razvojnom stadiju pojave prvih zelenih listića, a na rozgvi je postojao izvor zaraze ove bolesti (crne točkice na bijeloj kori), sigurno zabilježena zaraza bez obzira na provedene mjere kemijske zaštite! S blagdanom Sv.Vinka vinogradari mogu u nasadima vidjeti posljedice zimskog razvoja crne pjegavosti (vidi slike).
Kada je sredinom proteklog tisućljeća detaljno proučen životni ciklus uzročnika plamenjače vinove loze, a godišnji je program suzbijanja nedugo zatim postao daleko jednostavniji pronalaskom tzv. sustavnih fungicida (pr. Mikal, Ridomil), do izražaja ponovno dolazi “stara” gljivična bolest koja je opisana prije 155 godina – crna pjegavost ili fomopsis (franc. ekskorioza). Danas smatramo da je uz sivu plijesan (Botrytis cinerea) tipična bolest “visokog standarda” ili suvremenog načina uzgoja vinove loze. U Americi je crna pjegavost poznatija imenom “bolest mrtvih ruku”, odnosno postupnog odumiranja rozgve i panja. Intenzivno širenje crne pjegavosti u hrvatskim vinogorjima započinje sedamdesetih godina, a danas je prisutna u većoj ili manjoj mjeri svugdje. Posljednjih dvadesetak godina intenzivno se proučavaju uzročnici iznenadnog venuća, sušenja i propadanja trsja u mnogim vinogradnim područjima diljem svijeta, te je gljivica Phomopsis detektirana kao jedan od važnijih uzročnika. “Moderni” sortimet i klonovi loze s maksimalnim opterećenjem i smanjenom uporabom visokih doza bakarnih fungicida bili su okrivljeni kao primarni povod širenja fomopsisa prije tridesetak godina. Vrlo osjetljive sorte loze na crnu pjegavost su rizvanac, graševina, traminac, frankovka, moslavac, rajnski rizling, afus-ali i dr. Zatravljivanje i malčiranje razmaka između redova, uz ostavljanje i usitnjavanje biljnih ostataka nakon zimske rezidbe u nasadu, razlog su vrlo jakog i desetljetnog jačanja izvora bolesti (inokukuma) ne samo fomopsisa već i drugih bolesti (pr. pepelnice, sive plijesni). Uvođenje suvremenih uređaja za aplikaciju sredstva za zaštitu bilja smanjenom potrošnjom škropiva po jedinici površine dobivena je bolja produktivnost i pokrivenost lisne površine, ali je takvim pristupom upitan uspjeh suzbijanja štetočinja u početku vegetacije vinograda (pri suzbijanju fomopsisa potrebno je “natopiti” razmjerno malu zaštitnu površinu škropivom).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrijesadnice pod plastikom
Sljedeći članakUzgoj pura na obiteljskim gospodarstvima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.