Gnojidba podrazumijeva opskrbu biljaka makro i mikroelementima. Razlika između tih elemenata nije u njihovoj veličini, već u količinama koje su biljci potrebne za rast i razvoj te stvaranje prinosa.

Makroelementi su potrebni u većim količinama (dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, sumpor). Mikroelementi su potrebni u manjim (željezo, bor, mangan, cink, bakar itd.). Međutim, obje skupine su esencijalne za biljku, odnosno vinovu lozu. Smatra se da vinova loza godišnje utroši između 5 i 120 kg/ha makroelemenata. Mikroelementi se troše znatno manje, od 0,001 do 1,5 kg/ha godišnje. Iz navedenog je razvidno da vinova loza prinosom iznosi znatne količine hraniva. Njih je potrebno vratiti vinogradu kako bi na jesen imali što rodniju i zdraviju berbu.

Uloga makro i mikroelemenata u ishrani vinove loze

Svaki element ima važnu ulogu u fiziologiji vinove loze što izravno utječe na visinu i kvalitetu prinosa. U konačnici i na kvalitetu samog vina. Dušik sudjeluje u stvaranju aminokiselina, enzima i vitamina te u sintezi šećera, utječe na diferencijaciju pupova i rast bobica te služi kao hrana za kvasce. Ako se primjenjuje folijarno u sušnim razdobljima, može smanjiti stres biljke na sušu. Primjenjuje li se folijarno u fazi šare, može utjecati na razvoj aroma kod bijelih i antocijana kod crnih sorti vina. Fosfor utječe na formiranje sjemenki grožđa, na rast i razvoj korijenovog sustava i mladica.

Smatra se da je fosforom dobro opskrbljen vinograd otporniji na bolesti. Kao i dušik, bitan je za sintezu aroma vina. Kalij služi kao aktivator mnogih enzima. Ima značajnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima vinove loze poput osmoze i vodnog režima. Utječe na sintezu kiselina, šećera i polifenola, naročito antocijana, te na razvoj aroma vina.

Magnezij i kalcij štite grozd od sušenja i aktiviraju enzimatske procese. Kalcij regulira metabolizam dušika, izravno utječe na rast i lignifikaciju rozgve i grozda te utječe na razvoj aromatike vina. Sumpor čini komponentu aromatskih spojeva vina, a željezo onu enzimatsku. Tako utječe na sam proces fotosinteze, oksidacije, redukcije, respiracije i drugo.

Bor je vrlo važan mikroelement za vinovu lozu. Utječe na oprašivanje i oplodnju, potiče enzimatsku aktivnost, sintezu šećera, aminokiselina i proteina te hormona rasta. Osim toga, povećava otpornost vinove loze na sušu te sprječava propadanje grozda i neravnomjeran rast bobica nakon završetka cvatnje, odnosno pojave tzv. ˝koka i pilići˝ simptoma. Ostali mikroelementi imaju važnu ulogu u mnogim enzimatskim procesima, sintezi klorofila, šećera i ostalih spojeva.

gnojidba vinove loze
Simptom nedostatka bora

Analiza tla

Makro i mikroelementi koji se nalaze u tlu moraju biti u biljci lako pristupačnom obliku kako bi se usvojili iz tla. Dakle, biljka ne može iskoristiti sva hraniva koja se nalaze u tlu. Kako onda znati koliko čega ima u tlu, u kojem obliku i čime gnojiti? Odgovor na ta pitanja daje kemijska analiza tla koju je neophodno obaviti prije gnojidbe. Analizu tla čine uzimanje uzoraka, laboratorijska analiza i tumačenje rezultata, odnosno izdavanje preporuke gnojidbe od strane stručnjaka.

Uzorkovanje tla obavlja se sondom ili lopatom. Kad je o višegodišnjim kulturama riječ, potrebno je uzeti uzorke tla s dvaju dubina. Prva je od 0 do 30 cm, a druga od 30 do 60. Sustav uzorkovanja je u obliku slova W ili Z, a uzorci se uzimaju s više mjesta na parceli. Potrebno je prikupiti dvadesetak pojedinačnih uzoraka sa svake dubine po 1 ha vinograda, odvojiti ih u dvije kante ili vreće te pomiješati. Potom je potrebno u vrećicu odvojiti između 0,5 i 1 kg tla, tzv. reprezentativni uzorak te označiti o kojoj se dubini radi.

Uzorkovanje u obliku slova Z

Osnovnom kemijskom analizom tla dobivaju se parametri pomoću kojih stručnjak izdaje preporuku gnojidbe. Ova potonja je od iznimne važnosti kako bi se tlu i vinovoj lozi dodao onaj element koji je u manjku i to u točno potrebnoj količini. Osim toga, moguća je i korekcija pH reakcije tla koja je od iznimne važnosti za usvajanje hraniva. Dodavanje nepotrebnih količina gnojiva štetno je za okoliš, negativno utječe na rast i razvoj vinove loze, pojavljuju se simptomi suviška pojedinih elemenata i fitotoksičnost.

Proljetna gnojidba vinove loze

Gnojidba se može provoditi mineralnim i organskim gnojivima ili u kombinaciji. Vinova loza ima dva vrhunca aktivnosti korijena: jedan u razdoblju nakon berbe (rujan-listopad), a drugi u proljeće od vegetativnog buđenja do cvatnje (travanj-svibanj). Optimalno vrijeme gnojidbe podudara se s ovim fazama. Važno je odabrati prikladno gnojivo za pojedinu fazu. Naime, jesen je najbolje vrijeme za primjenu organskih gnojiva zbog dugotrajne razgradnje. Fosfor i kalij su slabo pokretni elementi u tlu i nisu lako dostupni biljkama. Zato ih je važno primijeniti tijekom jeseni kako bi kiše povećale njihovu topljivost i dostupnost biljci.

Vinova loza pred cvatnju

Proljetnu gnojidbu trebalo bi temeljiti na dušičnim gnojivima poput UREA-e zbog kretanja vegetacije i povećanog rasta u tom razdoblju. Uostalom, primjena takvih gnojiva na jesen dovela bi do ispiranja dušika u dubljim slojevima tla i podzemnim vodama, što nije održivo ni ekološki prihvatljivo. Stoga, potrebno je količinu dušika rasporediti na jesen (1/3) i proljeće (2/3) kako bi se održala što bolja vegetativno-produktivna ravnoteža i spriječilo ispiranje tijekom zime.

Ako se ukažu simptomi nedostatka pojedinog elementa, potrebno je obaviti kemijsku analizu lišća kako bi se utvrdio sadržaj hraniva u biljnom materijalu vinove loze. I u tom će slučaju, također, stručnjak preporučiti najprikladniju formulaciju gnojiva. Obično se u fazi cvatnje primjenjuje KAN gnojivo koji sadrži dušik i magnezij, ako se za to ukaže potreba.

Alternativa mineralnim gnojivima

Primjena biljnog pokrova iz porodice leguminoza u vinogradu predstavlja potencijalno rješenje u smanjenju uporabe mineralnih gnojiva. Naime, ove kulture na korijenovom sustavu formiraju kvržice s bakterijama koje imaju sposobnost fiksacije dušika iz atmosfere i tla. Takve kulture obogaćuju tlo dušikom, a zaoravanjem istih i organskom tvari. Sjetva kultura može biti po cijeloj parceli, međuredno ili u svakom drugom redu.

Međuredno zatravljivanje vinograda

Tržište danas nudi širok spektar folijarnih organskih gnojiva različitih sastava i formulacija koji se primjenjuju u vegetaciji prskanjem lišća. U slučaju nedostatka mikroelemenata, zamjena za mineralna gnojiva mogu biti mineralna gnojiva prirodnog podrijetla poput kamenog brašna. Osim toga, javlja se trend primjene biljnih macerata poput onog od koprive izravno u tlo ili folijarno. U biodinamičkom vinogradarstvu na proljeće se primjenjuje pripravak 500 i njegove varijacije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje