Pojava mraza i njime izazvanih šteta često puta je neizbježna i time predstavlja veliki problem malim i velikim poljoprivrednicima i ulagačima. Premda postoji mnoštvo aktivnih i pasivnih metoda relativno efikasne zaštite, problem se javlja kad su nasadi pozicionirani na nekoliko lokacija. Kao takvi zahtijevaju velike instalacijske troškove sustava prevencije ili zaštite. U tome bitnu ulogu imaju upravo prijenosni uređaji za zaštitu od mraza.

Kako se pojava mraza nerijetko ne može lokalno precizno predvidjeti, javlja se potreba za prijenosnim uređajima za sprječavanje mraza. Jedna od metoda sprječavanja mraza jest lokalno zagrijavanje zraka, pa tako postoje razni mehanizmi zagrijavanja poput plamenih grijalica, dimnih zavjesa, upuhivanja toplog zraka i sl.

Tri tipa mraza

Prilikom pojave mraza javlja se inverzijski sloj, odnosno topliji sloj zraka nekoliko metara iznad tla. Stoga su se pojavili ventilatori koji miješaju topliji zrak inverzijskog sloja s prizemnim zrakom.

Općenito se pojavljuju tri tipa mraza:

  • Advekcijski mraz – pojavljuje se kada velika količina hladnog zraka porijeklom iz Arktika prodire u sve dijelove Europe. Javlja se najčešće u proljeće te tada počini najveće štete. Biljke se smrzavaju jer se nalaze u atmosferi znatno hladnijoj od one koje one mogu podnijeti.
  • Mraz isparavanja – smrzavanje zbog isparavanja vode može malo spustiti temperaturu mladih dijelova biljaka i uzrokovati velike štete. Taj fenomen može posredovati prije hladne kiše s ledom/snijegom, s temperaturom malo iznad 0°C. Porastom relativne vlažnosti i snižavanjem temperature zraka može doći do pojave „leda isparavanja“.

  • Radijacijski mraz – tlo se ponaša kao tamno tijelo i za vedrih i tihih noći gubi toplinu zbog radijacije, topao zrak se uzdiže, a hladan spušta i slijedi smrzavanje. Biljke također brže gube toplinu te njihova temperatura biva niža od okolnog zraka i tada nastupa smrzavanje. To je najčešći tip mraza odnosno smrzavanja biljnog tkiva. Rizik se smanjuje kad dolazi do povećanja naoblake koja smanjuje reflektiranje topline iz tla i biljaka.

Primjena mobilnog generatora topline

Smanjenje rizičnosti od oštećenja niskim temperaturama postiže se primjenom generatora za grijanje i miješanje zraka u krošnjama stabala voćaka. Važnost mobilnog generatora topline (engl. Frostbuster) je u uspješnosti miješanja zraka ispod i iznad inverzijskog sloja zraka. Energetski Frostbuster ne osigurava dovoljno topline u voćnjaku, kod koje bi održavao temperaturu na 0°C te je logično da temperatura u tretiranim parcelama pada ispod točke smrzavanja, ali ne i ispod kritičnih temperatura stradanja generativnih organa voćaka. Izgaranjem propana stvara se toplina koju ventilatori raspršuju po voćnjaku te smanjuju štete od mraza.

Toplinski tok usmjeren je u valovima u pravcu cvjetova. Količina topline brzo se smanjuje od udaljenosti od izvora te je zato potrebno količinu topline obnoviti. Zagrijani zrak od grijača se širi, postaje laganiji i uzdiže se vertikalno. Turbulencijom zraka pospješuje se prijenos topline do stabla. Frostbuster se sastoji od plinske turbine koja zagrijava zrak, a nju pogoni traktor putem kardanskog vratila (540 okretaja/min).

Minimalna snaga motora treba biti veća od 40 kW. Turbina služi za disperziju vrućeg zraka po parceli. Maksimalna disperzija toplog zraka je 150 metara u širinu (radni zahvat u obje strane). Jednostavnost ovog sustava omogućava stroj vrhunskih osobina, ekonomičan i potpuno siguran u radu. Potrošnja plina (propan) iznosi 30–45 kg/h. Uglavnom, Frostbuster miješa određenu količinu zraka i poliježe ga po tlu.

Vrući zrak koji izlazi iz Frostbustera ima temperaturu 80–100 °C na izlazu iz turbine. Na razmaku od jednog metra od stroja temperatura je oko 20 °C. Dakle, nema opasnosti od oštećivanja biljaka. Topli zrak se nakon izlaza penje na oko 10 metara visine i stvara neku vrstu zračnih vrata. Za sprječavanje radijacije vrlo je važno da stroj počinje raditi na 0,5 °C. Prije rada strojem potrebno je isplanirati i označiti put kojim se vozi strojem. Razmak među prohoda strojem ne smije biti veći od 140 metara, on je obično 70–60 metara. Primjenom Frostbustera za zaštitu voćnjaka od mraza uočeno je da se poboljšava oplodnja cvjetova, a time i povećava urod plodova.

 class=
Frostbuster

Prednosti primjene Frostbustera u odnosu na druge načine zaštite od mraza su:

  • relativno niska nabavna cijena stroja (površina nasada i do 10 ha),
  • niski troškovi primjene,
  • niski troškovi održavanja,
  • neškodljiv za okolinu,
  • manja pojava bolesti u odnosu na zaštitu kišenjem,
  • jednostavan za uporabu,
  • kod profitabilnijih kultura isplativ je i na manjim površinama
  • pouzdan je u radu

Postoji izvedba mobilnog generatora topline kod koje se umjesto propana koristi plavi dizel za stvaranje topline. Taj stroj je nazvan „lovac mraza“. Mobilni generator topline koji radi na ovom principu pokriva 4-5 hektara površine i potrebno je vraćati se svakih 12 do 14 minuta na početnu točku da bi on efikasno radio. Ima spremnike od 160 litara plavog dizela koji se stavlja prije samog korištenja stroja i sagorijevanjem se uvlači topli zrak iz tube koja je visoka 4 metra. Topli zrak se ispuhuje tada sa svih strana. U svaki peti ili šesti red je moguće ulaziti ponovo. Topli zrak temperature od 60-80 °C izlazi kroz otvore s dvije strane stroja od kojih svaka ima radijus od 10 do 12 metara.

 class=
Hunter frost
 class=
Bale za fondragon

(nastavlja se)

Prethodni članakMraz – velika opasnost u voćnjaku koja diktira stanje na tržištu
Sljedeći članakProljetna gnojidba vinove loze
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.