OPG Antun Glavica iz Gornje Gračenice kod Kutine prvi je biodinamički vinar koji je Hrvatsku upisao na prestižni svjetski popis vina s oznakom Demeter.
Nakon što je 2019. godine stvorio i prvi ekološki Škrlet u Moslavini, te na 5 ha vinograda, između ostalih autohtonih sorata, revitalizirao i frankovku, koja se u Zelenoj knjizi autohtonih sorata vinove loze vodi pod nazivom borgonja, sada ima novi izazov, to je destilerija i pivovara. Tu je i više novih kleti za odmor s bazenom usred vinograda na najvišem vrhu Moslavine. Braća Antun i Ivan Glavica posvećeni su ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu, a prvi su u Hrvatskoj, 2023. godine, dobili prestižni biodinamički certifikat Demeter. Antun nije sklon ‘velikim riječima’, ali ima zanimljivu vinsku priču, koju uporno gradi.
Što vinar treba sve napraviti da bi imao biodinamičko vino s oznakom Demeter?
–Da bi se dobio Demeter certifikat, grožđe prije berbe mora biti negativno na čak 500 pesticida iz ekološke proizvodnje, gdje nema velikih prinosa, jer je kvaliteta, odnosno prirodna proizvodnja, važnija od bilo kakvog prinosa i količina vina.
–Demeter certifikat je međunarodni nadstandard za ekološku poljoprivredu, koji postoji od davne 1932. godine. Ponosan sam što je i domaće tržište vina jako dobro prihvatilo znak Demeter na vinu, pa čak i bolje nego, primjerice, onaj ekološki, kojemu sam se odmah okrenuo još na početku bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom. U veliki vinski svijet, zbog bolesti oca, morao sam ući prije skoro deset godina, 2016. godine.
Što zahtijeva biodinamika u vinarstvu?
–Velika je to potvrda naše posvećenosti zahtjevnoj biodinamičkoj poljoprivredi i proizvodnji vina vrhunske kvalitete. Nema biodinamike bez domaćih životinja. Imamo 50 ovaca, 30 gusaka i pataka te 20 kokoši. Zahvaljujući njima, taj vinograd nikad nismo trebali pognojiti, a efikasno ga kose i čiste od kukaca. Zbog životinja je u njemu i poseban uzgojni oblik. Trsovi su oblikovani tako da se grozdovi razvijaju relativno visoko kako ih ovi nesvakidašnji ‘radnici’ u vinogradu ne bi obrstili prije berbe. Naš podrum, zbog higijene, na koju jako pazimo, nema klasično otakanje vina po sredini.
–Nudimo kušanje škrlete različitih stilova iz bačava, kao i izvanrednu frankovku 2021. iz vinograda starog 75 godina. Grožđe se ne može usporediti s onim iz mlađih vinograda. Nekad uberemo pola kilograma, nekad kilogram po trsu, ali kvaliteta je izvanredna. Sada imamo nove izazove. Oko vinarije raste vinsko turističko selo. I ne samo vinsko. Sagradili smo nekoliko vila ili kleti, po domaći, za goste, dva dodatna apartmana, pri kraju je bazen, a iza njega su i dvije nove kuće namijenjene destileriji te pivnici. Opremu smo već kupili i samo je treba namjestiti.
O kojim se površinama radi i što sve imate u vinogradu?
–Radi se o pet hektara vinograda, koji godišnje daju 15.000 litara vina, što držim dovoljnim za biodinamički uzgoj u kojem važnu ulogu imaju i domaće životinje, prije svih 50 ovaca, 30 gusaka i 20 kokoši, koje gnoje, ali i šišaju redovito vinograd, tako dobro da za traktor nema posla. Riječ je o francuskim patuljastim ovcama, koje je sve do nedavno suvereno vodio ovan Ogi, koji je nažalost iznenada uginuo. Naše ovce su pravi kućni ljubimci, koje ne koljemo, odnosno ne jedemo ih. Vinogradi se nalaze na Mramor brdu, najvišoj obradivoj površini Moslavačke gore.
–Biodinamički uzgoj grožđa je dosta zahtjevan, jer prinosi nisu veliki, do kilograma po trsu u prosjeku. Ali ne žalim za velikim prinosima, jer sam uvjeren da je kvaliteta, odnosno prirodnost, važnije od bilo kakvog prinosa i količina vina. Tu vinar mora biti načisto jer je u pitanju i životna filozofija ”manje je više”, do koje se mora doći kroz spoznaju pravih životnih vrijednosti.
–Naš autohtoni škrlet u Moslavini, kojega nema više od 72 ha, daje odlične rezultate i nije toliko zahtjevan za uzgoj za što je važno imati i vinograd na dobrom položaju. Osim toga, u slučaju ekološke proizvodnje, a posebno biodinamičke i van neke veće konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na otvorenom. Naša obitelj se vinogradarstvom bavila tradicionalno na samo 300 trsova, prvu berbu smo imali 1970. godine. Danas, osim škrleta, imamo i graševinu, frankovku, piwi sorte i muškat žuti.
Kako je krenula vaša vinska priča i tko su vam uzori?
–Ja sam školovani hotelijer u Opatiji, što je uhodan obiteljski posao, ali sam zarana zbog obiteljske situacije, kao i stariji brat Ivan, morao početi voditi računa o vinu, što sam htio napraviti na svoj način. Istina, zbog uhodanog obiteljskog posla, nemamo financijskog pritiska da svake godine, ako berba nije bila dobra, moramo prodati vino. Naš škrlet iz 2019. godine s ekološkim certifikatom je bio prvi takav proizveden u Moslavini.
–Na velikom putu u biodinamiku, važno je da čovjek stalno uči i ima oči širom otvorene, jer je takav pristup vinogradarstvu, vani, prije svih u Austriji, pa onda i u Sloveniji, već normalna stvar. To drugim riječima znači da treba putovati, stjecati nova saznanja i širiti krug ljudi, koji imaju ”sličnu priču”, jer se vinska scena brzo mijenja. Brat i ja redovito obilazimo sajmove i vinske festivale, ali se i među biodinamičkim vinima, još uvijek, može naći onih koja nisu za ljudsku upotrebu. Veliki Ivan Enjingi, ako već moram nekoga izdvojiti, svima nama mlađim vinarima iz Moslavine je veliki uzor.
–Na putu u biodinamiku, preko ekološke poljoprivrede, vodio me do Demeter certifikata Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca u Međimurju. Oni rade i edukativna putovanja, koja nastojim redovito pratiti, jer se na njima može puno toga korisnoga vidjeti i naučiti.
Kako izgleda vaš vinski podrum?
–Naš je podrum dijelom ukupan u zemlju, kao i arhiva i amfore, a domaće tržište, u prvom redu ugostitelji, dobro su reagirali i na macerirana ili jantarna vina. Sada jednu trećinu vina prodamo na kućnom pragu, a može ih se naći i u boljim zagrebačkim wine barovima i restoranima. No, nećemo više povećavati vinograd, jer je ovo sada najviše što možemo odraditi kao obitelj.
–Uvijek sam bio sklon inovativnosti pa sam tako testno posadio i vinograd s Piwi sortama, za koje držim da su odlična opcija i za hobi vinogradare jer zahtjevaju minimano tretiranje loze, što je nažalost učestala pojava u konvencionalnom uzgoju. Inače, piwi sorte vinove loze su križanci razvijeni u Njemačkoj, koje su više otporne na gljivične bolesti. Stvaranje tih sorata posljedica je pojave gljivičnih oboljenja plemenjače i pepelnice koja je još u drugoj polovici 19. stoljeća u Europu stigla iz Amerike. Mi u vinu Marmor Collins Glavica imamo johanniter, solaris, muscaris, bianca, cabernet blanc i sauvignac, što je odlična kupaža piwi sorata.
Što Festival vina MoslaVina u Kutini izdvaja od dugih vinskih smotri?
–Nedavno je održana 31. Izložba vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košutić iz Kutine. Osvojio je veliku zlatnu medalju, za što je trebao najmanje 91 bod. Naše vino je lani bilo najbolje u Kutini. Škrlet Familia 2023. iste vinarije, također s velikim zlatom, prvi je među odležanim škrletima. Veliku zlatnu medalju osvojilo je i najbolje ocijenjeno vino od ostalih bijelih autohtonih sorti, a to je Pošip Sur lie 2022. Vinarije Toreta iz Smokvice na Korčuli. Ocjenjivanje je bilo uoči Izložbe te Festivala vina MoslaVina 2025. Kutina 23. i 24. svibnja. Pristiglo je 215 uzoraka, među kojima je bilo 127 vina od 25 autohtonih sorti. Najzastupljeniji je, naravno, bio škrlet sa 61 uzorkom. Priznanja su dodijeljena na otvorenju Festivala koji se u Kutini održao dva dana. Ocjenjivači su dodijelili i 77 zlatnih, 99 srebrnih te 17 brončanih medalja.
Kako je prošlo ocjenjivanje neautohtonih sorata?
–Najbolje ocijenjeno vino od neautohtonih sorti članova Udruge vinogradara i voćara Moslavine “Lujo Miklaužić” je Gewürztraminer2021. Vinarije Trdenić iz Popovače. Među crnim vinima od autohtonih sorti prvi je Teran Il Primo 2021. motovunske vinarije Fakin, a najbolje ocijenjeno jantarno vino je Debit Oya Noya 2020. Vinarije Ante Sladić iz Plastova pokraj Skradina. Predsjednik ocjenjivanja bio je Josip Orišković, ASI International i HSK diplomirani sommelier te vinski edukator i predavač, a ocjenjivali su vinski znanstvenici, enolozi, sommelieri i distributeri vina.
Što ona znači vinarima?
–Neposredno prije otvaranja Festivala u ispunjenoj Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana u Kutini bila je i panel rasprava ‘Škrlet u novom ruhu’. Škrlet je sredinom lipnja otputpovao u Kinu, na ovogodišnje ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles.
–Na festivalu MoslaVina je predstavljena Riedelova čaša za vina od Škrleta. Posjetitelji su mogli usporedno kušati najbolji ovogodišnji Škrlet iz klasične čaše za bijelo vino te ove odabrane za sortu pa vidjeti koliko oblik može pridonijeti većem uživanju u vinu. Svako vino nosi neku poruku i prava čaša jasno će je prenijeti, pa tako i za Škrlet. Riječ je o sorti nastaloj u Moslavini, spominje se još sredinom 19. stoljeća kad je Jožef Gregorić prijavio berbu škrleta, te kako je 100 posto hrvatska. Vina od ove sorte dobro su pozicionirana od Zagreba do Dubrovnika.“
Kako se škrlet pozicionirao na zahtjevnom tržištu vina?
–Oko 90 posto Škrleta su mlada i svježa vina, ali ima i pjenušavih, odležanih pa i jantarnih, odnosno dugo maceriranih. Nude ih u najboljim restoranima, a vinarije Kosovec i Voštinić Klasnić izvoze ih u SAD. Kupci ih traže, a sadašnja 73 hektara pod škrletom su premala. Trebamo širiti nasade. Vinarima može olakšati izvoz korištenje novca iz Vinske omotnice u kojoj je 1,2 milijuna eura na godinu namijenjeno promicanju vina na tržištima trećih zemalja i dovođenju novinara iz tih zemalja u Hrvatsku. Ljeti volimo hranu od laganih i lepršavih namirnica kojima pristaju i takva vina, a škrlet je sigurno jedno od njih. Nije teško sljubiti škrlete s kvarnerskom i mediteranskom kuhinjom zato što ima mali ostatak šećera i lepršavo tijelo, koje odlično pristaju jelima od najboljih namirnica poput jastoga i škampa. Štoviše, ističu im okuse.
POTPISI SLIKA:
Foto: Marinko Petković
