U broju 21. Gospodarskog lista objavili smo objašnjenje Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine br. 121/10; 132/10 i 78/11). U ovom tekstu ćemo pokušati pojednostavljeno prikazati Prilog I, koji je sastavni dio tog pravilnika – novog propisa bitnog za proizvođače grožđa i vina, a u kojem se definiraju podaci koje proizvođač mora dati prilikom upisa u registar vinograda.

Registar vinograda je dio Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. U registar vinograda upisuju se sljedeći podaci:
1. Podaci o proizvođaču i vinogradu
2. Podaci o proizvodnji
3. Ostalo.

Podaci o proizvođaču i vinogradu

Upisuje se sljedeće:
a) identifikacija i lokacija
● identitet proizvođača upisuje se prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i
● upisuje se popis i lokacija obrađivanih vinograda.
b) značajke vinograda
Podrazumijeva:
● identifikaciju vinograda
● površinu vinograda u slučaju mješovitih nasada koja može biti prikazana ili kao površina vinograda ili kao prihvatljiva površinu vinograda kod mješovitih trajnih nasada.

Prihvatljiva površina vinograda

Ovaj novi pojam prema definiciji u ovom Pravilniku je „površina unutar opsega vanjskih trsova vinograda kojemu se dodaje pojas čija je širina jednaka polovici udaljenosti među redovima):

● površina vinograda ili, kad je to primjenjivo, prihvatljiva površina vinograda, raščlanjena je prema značajkama vinove loze.
Značajke vinove loze mogu biti:
● takve da su pogodne za proizvodnju bijelih, crvenih/rose vina sa zaštićenom oznakom izvornosti
● takve da su pogodne za proizvodnju bijelih, crvenih/rose vina bez zaštićene oznake izvornosti
● vinske sorte
● stolne sorte
● sorte za proizvodnju sušenog grožđa
● sorte za proizvodnju jakih alkoholnih pića
● sorte koje nisu na sortnoj listi.
Ovdje se upisuje još:
● rasadnik
● matičnjak ili kolekcijski nasad
● napušteni vinograd
● iskrčeni vinograd i
● ostale površine (nije jasno što bi došlo pod ostale površine).
Upisuje se i godina sadnje ili procjenjena godina sadnje.
c) obvezne izjave
Ove izjave podrazumijevaju izjave o berbi, proizvodnji i zalihama.

Podaci o proizvodnji

Pod ovim podacima, podrazumijeva se da se upiše identitet fizičke ili pravne osobe koja podnosi izjavu o proizvodnji, te obvezne izjave o proizvodnji te izjava o zalihama. (Obvezne izjave o proizvodnji i zalihama prema ovome upisuju se i u registar vinograda, a i u podacima o proizvodnji).

Ostalo

Pod ovim se upisuju vinogradi na manjim česticama od 0,1 ha. Ovo se odnosi samo na proizvođače koji imaju tako malu površinu, ali imaju proizvodnju grožđa, vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina za tržište. I za kraj navedimo da Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vodi Vinogradarski registar te je za njega i odgovorna. Agencija je dužna čuvati podatke u Vinogradarskom registru najmanje pet vinskih godina nakon vinske godine na koju se podaci odnose.

Također Agencija je dužna redovito ažurirati registar vinograda. Ažuriranje se temelji na provjeri podataka koju Agencija provodi svakih pet godina. Dakle, osim što je proizvođač dužan Agenciji prijaviti sve promjene koje su nastale, i to u roku od 30 dana od njihova nastanka, Agencija provjerava podatke za svaku fizičku ili pravnu osobu koja mora podnijeti izjave o proizvodnji. Na taj način Agencija utvrđuje odgovara li stanje prikazano u podacima o proizvođaču, podacima o vinogradu i podacima o proizvodnji stvarnom stanju. Drugim riječima, Agencija neizravno provjerava podatke o proizvođaču.

Prethodni članakRolada od keksa s kokosom
Sljedeći članakBrancin u vinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.