Točno u ponoć otvara se vino s mjehurićima. Nekada se govorilo “Sa šampanjcem u Novu godinu.” Sada nas većina otvara pjenušac jer su ime šampanjac zaštitili Francuzi. Oni koji su “puni para” otvorit će šampanjac Krug, Kristal ili Don Perignon. Nekada u davna vremena otvaralo se Bakarsku vodicu. Danas je izbor izvrsnih pjenušaca velik i proizvode se u svim vinorodnim područjima Hrvatske.
Ipak najveći izbor hrvatskih pjenušavih vina je tridesetak kilometara od Zagreba prema Zapadu u hrvatskoj Champagni na Plešivici. Kad je Hrvatska ulazila u EU na svečanosti se pio pjenušac obitelji Tomac. Na Plešivici je pjenušavi ugled stekla i obitelj Šember. Cuvée Prestige plešivičkog vinara Drage Kurtalja najbolji je pjenušac ocjenjivanja The Flute Stars koje su u hotelu Esplanade Zagreb organizirali novinari Ana Rogač i Ivo Kozarčanin, osnivači projekta iVino.
Na najveće ocjenjivanje hrvatskih pjenušaca dosad, najznačajniji proizvođači iz svih 12 vinorodnih podregija, od Podunavlja do srednje i južne Dalmacije, poslali su 53 bijela, ružičasta te crvena, odnosno crna vina proizvedena tankovskom i klasičnom metodom. Vina su ocjenjivali enolog mr. Franjo Francem, sommelieri Jelena Šimić Valentić (Pupitres), Darko Lugarić (restoran Tač), Silvio Dedić (Esplanade Zagreb Hotel) te Ivan Dropuljić, direktor Međunarodnog festivala vina i gastronomije VINOcom.
Najbolji s Plešivice
Kurtaljev bijeli pjenušac od chardonnaya i crnog pinota odležao je čak 62 mjeseca u boci na kvascima. Pobijedio je “za koplje” ispred još dva bijela “Plešivičanca”. To su Blanc de Blancs 2016., brut nature pjenušac od chardonnaya vinarije Korak, te Three Stars Brut od chardonnaya, rajnskog rizlinga i starih plešivičkih sorti iz tri vinograda vinarije Jagunić. Obitelji Kurtalj, Korak i Jagunić doslovce su susjedi pa tri najbolja pjenušca ne samo da su iz podregije Plešivica, nego i iz sela po kojem je dobila naziv. Osim njih, priznanje “Zlatni hrvatski pjenušac” zaslužio je i Blanc de Moi 2016. porečke Lagune od malvazije i bijelog pinota.
Srebrni hrvatski pjenušci su Barun Elegance krašićke vinarije Barundić od sorte manzoni; Didin San obitelji Slamić iz Tisnog (trbljan, debit, pošip i maraština); Blanc de Blancs, još jedno izvrsno vino obitelji Jagunić te Vuglec Extra Brut od chardonnaya i mješavine sorata uobičajenih u hrvatskom zagorju vinarije Vuglec iz mjesta Škarićevo nedaleko od Krapinskih toplica.
Priznanja “Brončani hrvatski pjenušac” zaslužili su Maximo Brut Kutjeva d.d. od graševine, pjenušci Kota 267 od chardonnaya i Kota 235 od chardonnaya i bijelog pinota vinarije iz Gornje Batine pokraj Zlatara od chardonnaya, Misal Prestige od chardonnaya, crnog pinota i malvazije obitelji Peršurić iz Pršurića nedaleko od Višnjana te Jazz, pjenušac od graševine i rizlinga vinarije Josipović iz Bekteža pokraj Kutjeva. Najbolji ružičasti pjenušac je Princeps od frankovke Iločkih podruma. Biser Žlahtine Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika najbolje je pjenušavo vino proizvedeno tankovskom metodom.
Među najbolje ocijenjenima su i pjenušci iz Podunavlja, Slavonije te Dalmacije, vinorodnih područja koja po pjenušavim vinima baš i nisu poznata. Ocjene za čak 27 od 53 pristigla pjenušca su unutar pet bodova. Tako su o priznanjima odlučivale i druge decimale – rekli su organizatori ocjenjivanja Ana Rogač i Ivo Kozarčanin. Plešivica je podregija Središnje bregovite Hrvatske i obuhvaća vinogorja Samobor, Plešivica, Okić, Sveta Jana, Krašić i Ozalj Vivodina. Na Plešivici pjenušce imaju i vinarije Dobra berba, Ivančić Griffin, Željko Gregorić, Robert Braje, Kunović, Kolarić Coletti i Tomac & Bajde. Pjenušci iz vinarija Tomac i Šember s Plešivice te Veralde iz Istre bili su hrvatski predstavnici još u lipnju na dvjema edukativnim radionicama kojima se najavljivao 5. Salon pjenušavih vina koji je odgođen zbog koronavirusa, a novi termin je 28. siječanj u hotelu Dubrovnik u Zagrebu.
Radionice slijepog kušanja
Na prvoj je radionici na „slijepom“ kušanju predstavljeno šest vina, tri hrvatska i tri slovenska. Pjenušava prirodna vina proizvedena metodom pét-nat, (fr. pétillant naturel) postaju sve popularnija u svijetu, a i kod nas. S voditeljicom dr. sc. Ninom Levičnik, osnivačicom mreže Salon of Sparkling wines i velikom ljubiteljicom “prirodnih” pjenušavih vina, polaznici su otkrili čari hrvatskih i slovenskih pét-natova. Uz vinarije Tomac i Šember s Plešivice te Veralde iz Istre, kušalo se i pjenušce slovenskih vinarija Atimo Filipa Koletnika, vinarija Keltis iz Bizeljskog i vinarije Štemberger s Krasa.
Na drugoj radionici polaznici su saznali da je Kvarner treća hrvatska vinska regija po proizvodnji pjenušaca. Nedavno osnovano Udruženje Vina Kvarnera danas ima 10 proizvođača pjenušaca. Pjenušci na Kvarneru proizvode se od izvornih sorti – žlahtine, belice, jarbole – charmat i tradicionalnom metodom.
O zanimljivostima i posebnostima pjenušavog Kvarnera govorio je moderator dr. sc. Žarko Stilin, tajnik Udruženja Vina Kvarnera, jedan od najglasnijih promotora izvornih kvarnerskih vinskih sorti, organizator nekoliko vinskih manifestacija. Najznačajnija od njih je najznačajnija Međunarodni eno – gastro festival WineRi. Polaznici su kušali 10 pjenušaca: Maličić, vinarije Šipun, Porin Estate Winery Katunar, Valomet PZ Vrbnik; Gospoja PZ Gospoja, San Marino Vinske kuće Pavlomir, Soubze ugostiteljstva i trgovine Nada, Stara Bakarska Vodica PZ Dolčina Praputnjak; Biser žlahtine Kuće vina Ivan Katunar, Plovanić – Plovanić vina te Ružić – OPG Ružić.
Dignimo čaše u kojima je vino s mjehurićima. Sretna vam nova godina!