Siva plijesan grožđa koju uzrokuje polifagni kozmopolit Botrytis cinerea, jedna je od rijetkih bolesti vinove loze koja pored izravnih šteta na količini uroda uzrokuje i neizravne posljedice na kakvoću mošta, odnosno vina.
Uzročnik Botrytis cinerea iz napadnutih bobica troši veće količine šećera i vinsku kiselinu. Tako naknadno prevladava jabučna kiselina koja ne pridonosi željenom okusu budućeg vina. Aktivnostima gljive u moštu iz jače zaraženog grožđa ima više polifenolnih tvari i enzima polifenol-oksidaza. Zato mošti iz pljesnivog grožđa budu jače podložni brzoj i jakoj promjeni boje. Stoga vinifikacija jače pljesnivog grožđa zahtijeva veći utrošak vinskog sumpora.
Iz epidemiologije uzročnika plijesni i truleži grožđa presudan je čimbenik dugotrajno kišovito i vlažno razdoblje. Temperature su pritom od manjeg značaja. Siva plijesan je uzrokovana gljivicom Botrytis cinerea, koja se razvija u širokom rasponu temperatura od 2° do 30°C.
Svako zadržavanje vlage u grožđu dužem od 15 sati, pri optimalnoj temperaturi 15°C smatra se optimalnim za zarazu. Stoga ne čudi jača pojava plijesni i truleži grožđa u godinama kad u mjesecu kolovozu i prvoj polovici rujna bilježimo iznadprosječne količine kiše. Tada umjesto prosječnih zaraza 5-7 % štete tada budu vrlo velike (često puta veće od 50 %) (npr. zabilježeno 2010. i 2014. sezone).
U dužim vlažnim razdobljima gljiva Botrytis cinerea može inficirati gotovo sve zelene organe vinove loze (lišće, mladice, peteljkovinu, cvat i bobe). U optimalnim uvjetima (vlažno, 15°C, zasićenost zraka vlagom 100 %) na svim zaraženim biljnim organima se razvija “siva paučinasta prevlaka”. Bolest može rano napasti grozdove već krajem lipnja ili tijekom srpnja dok su bobe još zelene (tzv. “zelena plijesan”). Tada pojedine bobe u grozdu poprimaju smeđu boju s naknadnom pojavom sive prevlake. Često su primarni razlog ove pojeve štete na bobama od ličinki druge ili ljetne generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana).
Obično su napadnute bobe u unutrašnjosti grozda, pa naknadno za kišna razdoblja zaraza prelazi na susjedne bobe i peteljčice. Ipak, siva plijesan se najčešće javlja ujesen prije zriobe grožđa. Zaražene bobe poprimaju smeđu boju uz naknadni razvoj sive prevlake. Tako može biti zahvaćen veći dio ili čitavi grozd u samo nekoliko dana. Naročito je to u sorata zbijenih grozdova (npr. pinot sivi, graševina, rajnski rizling i dr.). Sivu plijesan nikako ne smijemo poistovjetiti s kiselom truleži grožđa.
Za razliku od svih drugih uzročnika bolesti vinove loze, gljiva Botrytis cinerea u određenim meteorološkim uvjetima, na određenim vinogradarskim položajima i određenim vinskim sortama može biti poželjna zbog pojave “plemenite plijesni”.
Kako se suzbija siva plijesan?
Jedan od glavnih načina suzbijanja uzročnika bolesti vinove loze je primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja. Specifične fungicide koje koristimo protiv sive plijesni nazivamo botriticidi (jer suzbijaju vrstu Botrytis cinerea). U našoj su zemlji u tu svrhu vinogradarima dostupni kemijski pripravci iz slijedećih skupina: anilinopirimidina i fludioksonil (npr. Switch WG, Chorus, Scala ili Pyrus 400 SC), hidroksianilida (npr. Teldor 500 SC), te karbokisianilida (npr. Cantus DF).
Poznato je da neka sredstva koja se primarno koriste za suzbijanje plamenjače umanjuju pojavu plijesni (npr. djelatne tvari folpet, Al-fosetil, bakar). Zadnjih sezona je uočeno da i neke djelatne tvari protiv pepelnice grožđa također umanjuju plijesan, npr. piriofenon u pripravku Kusabi SC i fluopyram u pripravku Luna Experience SC. Ipak, specifični botriticidi su relativno skupa sredstva za zaštitu bilja, a kod kemijskog suzbijanja sive plijesni valja voditi računa o pridržavanju propisane karence za vinske sorte jer fungicidi mogu negativno utjecati na vinifikaciju ili neka svojstva mladih vina. Potreban je poseban oprez u zadnjim aplikacijama kod tzv. “tank-mix” kombinacija kad miješamo nekoliko vrsta fungicida radi istovremene zaštite vinove loze od više vrsta uzročnika bolesti. Npr. plamenjače, pepelnice, sive plijesni i kisele truleži.
Za razliku od suzbijanja plamenjače i pepelnice vinove loze kad primjenom registriranih fungicida u optimalnim rokovima možemo ostvariti učinak od gotovo 100 %, kod plijesni i truleži grožđa najčešće nije takav slučaj. Naime, nakon što u preporučenim rokovima tijekom vegetacije vinove loze koristimo ranije navedena kemijska sredstva za suzbijanje plijesni grožđa, ponekad se siva plijesan svejedno razvija i pričinjava gospodarske štete.
Kad nakon propisane primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja izostaje njihova učinkovitost, jedan od razloga može biti rezistentnost ili otpornost štetnih organizama na njihovu prekomjernu i/ili prečestu primjenu. Pritom se pitamo jesu li uvijek i isključivo kemijska sredstva za zaštitu bilja rješenje za kontrolu plijesni i truleži grožđa? Zadnjih godina poljoprivredno-savjetodavna služba iz Čakovca istražuje kompatibilnost (snošljivost) različitih folijarnih (bio)gnojiva (stimulatori biljaka) sa sredstvima za zaštitu bilja i mjere njihove učinke na zdravstvenu stanje i kakvoću grožđa. Primjerice, još prije deset godina u iznadprosječno kišnoj 2010. zabilježili smo da dodavanje nekih folijarnih (bio)gnojiva umanjuje pucanje bobica. Na takvom grožđu ima tijekom rujna značajno manje plijesni i truleži.
S primjenom takvih sredstva treba početi već prvim u aplikacijama nakon cvatnje vinograda. Npr. folijarna gnojiva “Peters Profesional” s mikro-hranivima ili “Green” i “Yara” folijarna pojedinačna te kompleksna gnojiva ili sredstva na osnovi stimulirajućih algi (Ascophyllum nodosum) (npr. “Amalgerol”, “SeaMac” i sl.) u kombinaciji s mineralnim hranivima te naglašenim sadržajem kalija i fosfora.
Siva plijesan – biološko suzbijanje
Biološko suzbijanje sive plijesni grožđa (Botrytis cinerea) se provodi preventivnom primjenom drugih mikroorganizama. Dugo godina je u našoj zemlji bio registriran Trichodex WP na osnovi Trichoderma harzianum radi suzbijanja sive plijeni. Biološke fungicide ne ubrajamo u opasne tvari. Oni ne ostavljaju štetne ostatke (rezidue), ali za vinske sorte imaju propisano dužu karencu nego za stolno grožđe (iz razloga moguće inhibicije vrenja mošta).
Tijekom 2020. godine na osjetljivoj vinskoj sorti rajnski rizling provjerili smo prikladnost primjene tri biološka fungicida (Polyversum, Serenade ASO i Vintec). Nakon cvatnje vinograda (druga polovica lipnja) te tijekom srpnja i kolovoza 2020. bilježili smo značajno veće količine oborina od prosjeka. Mjesec rujan je u većem dijelu bio pogodan za dozrijevanje grožđa (toplo i suho). Zatim smo ponovno od 25.9. do 17.10. bilježili veće količine oborina. U takvim smo uvjetima preventivnu primjenu bioloških pripravaka usmjerili nakon cvatnje (13.6.), u vrijeme pred zatvaranjem (11.7.) i početkom dozrijevanja grozdova (7.8.). Prvu pojavu bolesti grožđa (Botrytis) na netretiranim smo dijelovima zabilježili tek sredinom rujna. Ocjenom različitim stupnjem zaraze sivom plijesni 21.10. dobivene su značajne razlike među članovima pokusa.
Tablica 1. Biološki fungicidi primijenjeni u mikro-pokusu suzbijanja sive plijesni grožđa na osjetljivoj vinskoj sorti rajnski rizling tijekom 2020. u Međimurskom vinogorjuKorisni mikroorganizam Biološki pripravak Primjena Registracija u našoj zemlji Dobavljač Bacillus subtilis QST 713 Serenade ASO 0,5 % Da Bayer Pythium oligrandum M1 Polyversum 0,05 % Ne AgroChem Trichoderma atroviride SC1 Vintec WG 0,015 % Da Orchem
Prva iskustva primjene tri biološka fungicida dokazuju da osim kemijskim pripravcima sivu plijesan grožđa (Botrytis) možemo uspješno suzbijati korisnim mikroorganizmima. To predstavlja nemjerljivu ekološku prihvatljivost.
Tablica 2. Najvažniji razlozi koji pogoduju jačem razvoju plijesni i truleži grožđa, a značajno umanjuju djelotvornost specifičnih kemijskih sredstva za njihovo suzbijanjeVrlo povoljni vremenski uvjeti s iznadprosječno velikim količinama oborina, naročito u drugoj polovici kolovoza i tijekom mjeseca rujna. U takvim uvjetima jače pucaju bobice nekih sorata ili bilježimo odvajanje bobica od peteljkovine, pa naknadno dolazi do jačeg razvoja plijesni ili truleži. Tuča u vrijeme početka dozrijevanja grožđa jako pogoduje naknadnom razvoju plijesni i truleži grožđa. Nedostatak ili “blokada” magnezija (Mg) pogoduje nekrozi ili sušenju peteljčica koju naknadno napada plijesan, pa takvo grožđe već prije berbe otpada. Loše suzbijanje grožđanih moljaca (Lobesia botrana), naročito njihove druge ili “ljetne” generacije, pa se već krajem srpnja ili početkom kolovoza pojavljuju prvi pljesnivi grozdovi (tzv. “zelena plijesan”). Lošija zaštita grožđa od pepelnice naknadno pogoduje jačem razvoju plijesni i truleži. Pojava octenih vinskih mušica (Drosophila suzukii), osa i stršljena, naročito na aromatičnim vinskim sortama zadnjih je sezona pogodovala razvoju plijesni i truleži. Suvremeni uzgoj vinove loze s čestim prohodima strojeva i primjenom mineralnih gnojiva uzrokuje razvoj relativno plitkog korijena. Loza u takvim nasadima s bujnom lisnom površinom jače “pati” tijekom ljetnih vrućina od nedostatka vode, a plići korijen nakon kiša uzima više vode. To rezultira malim pukotinama u kožici boba, pa su infekcije uzročnicima plijesni i truleži jače.
Skala za ocjenu zaraze grožđa uzročnikom sive plijesni (Botrytis cinerea): zdravo grožđe bez simptoma plijesni (3); slaba zaraza, oštećeno 1-5 % bobica (4); srednja zaraza, oštećeno 6-25 % grožđa (5); jaka zaraza, oštećeno 26-50 % grožđa (6); vrlo jaka zaraza, oštećeno > 50 % grožđa (7) (fotografija: M. Šubić)
