Energetsko bogatstvo
Grožđe je, od sveg svježeg voća, najbogatije ugljikohidratima, pa daje znatnu količinu energije nakon konzumacije. Zrelo svježe grožđe sadrži grožđani šećer, tanine, vinsku, jabučnu i limunsku kiselinu, od minerala kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan, te vitamine A, C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. Kožica bobica je bogata balastnim tvarima, kao npr. celulozom i pektinom, zbog kojih povoljno djeluje na probavu i stimulira rad crijeva, te djeluje diuretički.
Proizvodnja – stolno grožđe u Hrvatskoj
Najveći proizvođači unutar EU su uz Italiju, Španjolska i Grčka. Proizvodnja za stolno grožđe u Hrvatskoj iznosi 15.100 tona, dok se uvozi još 9.200 tona, te Hrvatska zadovoljava svega 60% svojih potreba grožđa za svježu potrošnju, koja u Hrvatskoj iznosi oko 5,5 kg/stanovniku. Obalni dio Hrvatske ima idealne agroekološke i klimatske uvjete za uzgoj stolnog grožđa, uz potrebno natapanje. Stolne sorte grožđa zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada. Moraju biti što ljepšeg izgleda, jer potrošači kupuju ˝očima˝. Dobra sorta ima srednje velik do velik grozd, sa što većim bobicama koje trebaju biti podjednake veličine. Kožica bobica treba biti mekana, hrustava, preporučljivo s izraženim maškom, bez sjemenki ili sa što manje sjemenki.
Bitna je izdrživost kod transporta, u skladištu i u hladnjači. Osnovni cilj čuvanja stolnog grožđa u rashladnim hladnjačama je da ono dođe na tržište izvan redovne sezone berbe, te time postigne veću prodajnu cijenu. Čuvanje ima ekonomsko opravdanje jedino ako prodajna cijena tako čuvanog grožđa pokriva troškove čuvanja. Nove nasade treba podizati uvođenjem novih tehnologija i novih kultivara, na odgovarajućim podlogama za određene tipove tla, jer se pogreške koje se naprave pri podizanju nasada odražavaju tijekom cijelog razdoblja proizvodnje. Ukupna investicija u 1 ha nasada iznosi 171.280,00 kn, pri gustoći sklopa od 3.500 trsova/ha i uzgojnom obliku dvostrani kordonac ili zadarska lepeza. Ovdje se pretpostavlja uzgoj kultivara Cardinal.
Pokriće varijabilnog troška (doprinos pokriću) po 1 ha površine iznosi 37.786,00 kn, bez uračunatih poticaja. Od troškova uzgoja, posebno se ističe trošak rezidbe (23% varijabilnog troška), dok na trošak berbe otpada 12% troška. Visok je udio i troškova sredstava za zaštitu bilja (19% troška). Hrvatska svakako ima potencijala za razvoj proizvodnje stolnih odlika grožđa na obalnom području. Velika je prednost blizina tržišta što smanjuje troškove transporta i distribucije, što svakako treba biti iskorišteno. Eventualni nedostatak je blizina Italije, koja je svjetski proizvođač stolnih sorti, te konkurira svojom blizinom domaćoj proizvodnji.
