Na temperaturama višim od 34 °C prestaje naknadno umnažanje peronospore ili plamenjače i pepelnice grožđa. Naprotiv, u takvim uvjetima povećana je opasnost -sunačan palež na grožđu. Osobito u vinogradima gdje je smjer redova istok – zapad, gdje je zona grožđa već u prvoj polovici srpnja jače “odlistana”. Osobito na osjetljivim sortama, pr. Rajnski rizling, Muškat žuti i dr.. Sunčanu palež i posljedice štetne koncentracije ozona ublažujemo višekratnom primjenom biljnih fizioloških biostimulatora: Drin (0,05 %) ili Poly- Amin (0,1 %), Goemar BM 86 (0,3 %), i dr.!

Prema fenološkim razvojnim stadijima vinova loza je značajno naprednija nego prijašnjih sezona, pa smatramo da u idućem razdoblju možemo očekivati pojavu kisele truleži grožđa, osobito na sortama ranije epohe dozrijevanja i zbijenih grozdova, pr. Pinot sivi, Pinot crni, Traminac, Sauvignon i sl.! Takva je opasnost osobito istaknuta u vinogradima gdje je kemijski suzbijana prva ili cvjetna generacija pepeljastoga grđanog moljca potkraj 5ili početkom 6.mj. Grozdovi su zbog prevelikog broja bobica zbijeni već sredinom srpnja! Ali, ipak je presudan čimbenik za jaču pojavu kisele truleži grožđa veći broj kišnih dana tijekom kolovoza!

Dakle, meteorološki uvjeti tijekom kolovoza su razmjerno visoki sadržaj šećera u grožđu, pucanje boba, množenje vinskih mušica. Također moguća pojava ličinki III. pokoljenja pepeljastoga grožđanog moljca i primjena specifičnih fungicida za suzbijanje sive plijesni (botritisa). Oni pogoduju mogućoj jačoj pojavi i razvoju tzv. kisele truleži grožđa. Kako je riječ o iznimno opasnoj bolesti, koja može izazvati octikavost vina, takvo grožđe se ne preporučuje vinificirati. Vinogradari najčešće sve oblike truleži grožđa poistovjećuju s uzročnikom sive plijesni (Botrytis cinerea), pa je prepoznavanje ovih bitno različitih patoloških poremećaja tijekom berbe ove godine osobito važno.

Uvođenjem posebnih pripravaka, usmjerenih isključivo na suzbijanje sive plijesni grožđa u zemljama zapadne i srednje Europe, potkraj osamdesetih godina proteklog tisućljeća, sve veći problem postaje tzv. kisela trulež. U Hrvatskoj prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković (1996.) prvi stručnu javnost upozorava na pojavu, štetnost i posljedice ove bolesti. Na području Međimurskog vinogorja potkraj 8.i početkom 9.mj.2002., osim sive plijesni počela se jače razvijati kisela trulež grožđa. Za razliku od sive plijesni, koji može napasti i zelene bobice, kisela trulež javlja se samo na bobicama u sazrijevanju.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakLjekovitost voća
Sljedeći članakPuževi – biologija, ekologija i suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.