Nažalost, voće kao proizvod prirode još uvijek se malo nalazi na jelovniku mnogih ljudi. To se često objašnjava neznanjem i neupućenosti u vrijednosti voća, nemarnosti, prehrambenim navikama, ali vrlo često i financijskim razlozima. U prehrani bi voće trebalo biti zastupljeno s 10 – 15 % prvenstveno u svježem stanju, ali i smrznuto, konzervirano, sušeno, prerađeno u sokove, kompote, ocat i sl. Kada se govori o voću u prehrani, svaki prosječan čovjek najprije pomisli na važnost voća zbog vitamina. Međutim, ono što treba istaknuti, većina voćnih vrsta su važan izvor i mnogih drugih, često i bitnijih sastojaka.
Jabuka
Kada bismo se pridržavali pravila da svaku večer prije spavanja pojedemo jednu jabuku, bio bi to vrlo važan vid borbe protiv začepa. Na taj bi se način riješili i neki vidovi nesanice. Vrlo je zgodna stara poslovica koja kaže:
“Pojedi jabuku prije nego odeš spavati i doktor će za svoj kruh moliti”
– jabuka vrlo brzo prolazi kroz želudac i crijeva, pogotovo kada se jede sama, pa se na taj način može koristiti kao “čistač” našeg probavnog sustava. Cjelokupan proces probave jabuke traje 85 minuta
– voćni šećer iz jabuke najkračim putem dospijeva u krvotok, pa se preporuča njezino jedenje neposredno poslije fizičkog napora u svrhu brze nadoknade energije
– jabuka bi trebala biti sastavni dio svake dijete za redukciju tjelesne težine, jer jedan prosječan plod sadrži samo 80 kcal. Jabuka sadrži pektin, vlakno koje bubri i daje nam osjećaj sitosti
– preporuča se i kod proljeva zbog tanina kojeg sadrži, i to naribana, a osim toga jer sadrži oko 90 % vode i tako vraća dio izgubljene tekučine
– nekada se svježe usitnjeno lišće jabuke stavljalo na ranu da spriječi infekciju
– jabučni ocat pomaže u probavi, u borbi protiv osteoporoze te kod kroničnog umora.
Šipak
Sok šipka je u nekim zemljama, poput Irana vrlo popularno piće, u azijskim zemljama od njega se pravi nešto gušći sirup koji se onda koristi kao umak, a često se pretvara u vino.
– zbog velike količine tanina, kora i listovi upotrebljavali su se za liječenje proljeva i krvarenja. Listovi i kora snizuju krvni tla
– vrlo važan sastojak šipka je elaginska kiselina, koja ima protutumorski učinak, veže se za DNA molekulu u našim stanicama i štiti je od napada raznih kancerogenih tvari
– ekstrakti iz kore i korijena pokazali su aktivnost u sprječavanju rasta bakterija i virusa, a cvjetovi se koriste za pripremanje otopine za grgljanje, a protiv upalnih bolesti usne šupljine.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjeto u vrtu
Sljedeći članakSuzbijanje bolesti krizantema
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.