Osim opće raširenog uzgoja velikocvatnih krizantema za rez na otvorenim gredicama, koje se naknadno pokrivaju plastičnom folijom, sve se više širi proizvodnja u posudama pa su vrlo popularne lončanice tipa Multiflora (vidi slike 1, 2 i 3). No, bez obzira na tip i način uzgoja, krizanteme napada veći broj različitih štetočinja bilja, a zabilježeni su slučajevi potpunog propadanja proizvodnje od uzročnika biljnih bolesti. Premda je na krizantemama poznato više od četrdeset različitih bolesti, u našim se uvjetima često pojavljuje desetak uglavnom gljivičnih uzročnika, koje u načelu redovito suzbijamo preventivnom primjenom fungicida.
U Hrvatskoj je svega nekoliko fungicida registriranih i dopuštenih za suzbijanje bolesti krizantema (pr. folpet, kaptan, vinklozolin, bitertanol, sumpor, triadimefon), ali struka i proizvođači na temelju pokusa i vlastitih iskustva često koriste veći broj dovoljno selektivnih i učinkovitih pripravaka. Stoga se i preporuke ovog stručnog priloga temelje na višegodišnjim pokusima autora u Međimurju pri tretiranju velikocvatnih krizantema (May Shoesmith) i različitim Multiflorama.
U načelu, bolesti krizantema dijelimo prema dijelovima biljke koje napadaju u dvije skupine: a. bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike; b. bolesti nadzemnih organa.
Bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema
Bez obzira radi li se o tradicionalnoj ili suvremenoj (kontejnerskoj) proizvodnji rasada, zbog cijene nabavke kvalitetnih matičnih biljaka, a napose zbog troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave polifagnih gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na najmanju moguću mjeru. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjivanja prijesadnica najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veće što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjekovitost voća
Sljedeći članakPuževi – biologija, ekologija i suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.