Brusnica je biljka koju svrstavaju u različite skupine voća, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja, a pojedini iz neznanja smatraju kako je riječ o najobičnijem kolaču! Iako je jednim dijelom doista možemo svrstati u sve navedene skupine, treba znati kako je brusnica svojim svojstvima i uvjetima dospijevanja najsličnija borovnici. Dakle, gdje god se uzgaja borovnica, može se bez većih poteškoća uzgajati i brusnica.
Prirodni lijek
Postavlja se pitanje zašto je potražnja za brusnicom aktualna tijekom cijele godine. Možda bi nam na to najbolje odgovorili svi oni koje muči upala mokraćnih kanala. A njih kao da je i previše! Jer treba znati kako se kod navedenih tegoba upravo preporučuje svakodnevna uporaba brusnice. Naime, flavonoidi iz brusnice, zahvaljujući posebnim receptorima, imaju posebno antibakterijsko djelovanje upravo u tom dijelu tijela. Na taj način brusnica sprječava nastanak urinarnih infekcija, a ako se infekcija pak razvila, drastično snižava broj bakterija (posebice E. koli) u urinu. Istraživanja su pokazala da sastojci iz brusnice uništavaju i Helicobacter pylori, bakteriju uzročnika čira na želucu. Osim toga, njene djelatne tvari uništavaju i bakterije naseljene u ustima, koje inače s vremenom dovode do raznih bolesti zuba i zubnog mesa. I mogli bismo o ljekovitim svojstvima brusnice, čini nam se unedogled. . .
Opis biljke
Brusnica je zimzeleni grmić visok do 25 cm koji najbolje uspijeva u planinskim krajevima, po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama. Listovi su ovalni, sitni, kožasti, cjelovitog ruba, na rubu previnuti, sjajni i s kratkom peteljkom. S donje strane imaju tamne točkaste žlijezde koje se vide golim okom. Bijeli i ružićasti cvjetovi zvonastog oblika razvijaju se u grozdastim cvatovima. Biljka cvate od svibnja do srpnja, a plodovi dozrijevaju u kolovozu i rujnu. U početku su to bijele, a tek poslije crvene bobe promjera 6 – 8 mm s ostatkom čaške na vrhu. Iznutra su “brašnjavi” pa otud ponegdje za brusnicu i naziv brašnjača. U ljekovite pak svrhe skupljaju se listovi brusnice koji sadržavaju arbutin, hidrohinon, erikolin, ericinol, treslovine i druge tvari.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjekovitost voća
Sljedeći članakPuževi – biologija, ekologija i suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.