Malobrojna su istraživanja o rasprostranjenosti i štetama uzrokovanima puževima u našoj državi, jer to nije jednostavno obavljati. Puževi su najaktivniji noću, što također otežava istraživanja. Iskustva stručnjaka, amatera i poljoprivrednika u suzbijanju i sprječavanju širenja puževa vrlo su različita. Razloga za to može biti raznih, a među važnijima su mnogo različitih vrsta i načina prehrane.
Puževi (Gastropoda) su najbrojnija skupina mekušaca i jedina koja se prilagodila životu na kopnu. Poznato je čak oko 72.000 vrsta. Za poljoprivredu su važne kopnene vrste koje žive u tlu i uzrokuju štete na bilju. Viša vlaga zraka i optimalne temperature utječu na brojnost populacije puževa. Važna je i vrsta tla, pa ih je više na glinastim, ilovastim ili vlažnijim i hladnijim tlima, nego na pjeskovitim. Razlikujemo puževe golaće i puževe s kućicom. Mogu biti razdvojenih spolova, ali su uglavnom dvospolci.
Građa
Tijelo puža sastoji se od glave, trupa i stopala.
Na glavi puž ima jedan ili dva para ticala. Na vrhu velikog para ticala jednostavne su oči, a na malim ticalima osjetilo za opip, ravnotežu i njuh. Puževi imaju dobro razvijen njuh i okus. S donje strane glave su usta. U usnoj šupljini smještena je gipka hitinozna membrana, trenica s mnogo hitinskih zubića (750. 000). Broj, raspored i oblik zubića važan je za određivanje porodica, rodova i vrsta. Puž veliki vinogradnjak (Helix pomatia) ima 170 nizova sa 140 – 150 zubića u svakom redu.
Stopalo je mišićni organ, proširen u taban, na trbušnoj strani koji omogućuje kretanje, tj. polagano klizanje po podlozi. Klizanje omogućuje sluz koja se stalno izlučuje iz brojnih žlijezda na tabanu. Trag od puževa je srebrnasto sjajan, iako može biti i žućkast, sivobijel i dr. Ovisno o podlozi na kojoj se nalaze, kreću se brže ili sporije. Puž vinogradnjak u jednom satu prijeđe 4 m, što je sporije od puževa golaća.
Razmnožavanje – puževi
Ovisno o vrsti, puževi odlažu oplođena jaja između grudica u tlu tijekom većeg dijela godine, isključivši najhladnije razdoblje. Jaja su zaštićena vapnenastim omotačem. Iz njih izlaze puževi koji postupno dostižu pravu veličinu. Inkubacija jaja traje 20 – 30 dana. Najpovoljnije temperature za njihov razvoj su 12 – 22 °C, a vlaga tla 20 – 30 posto.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
 su najbrojnija skupina mekušaca i jedina koja se prilagodila životu na kopnu. Poznato je čak oko 72.000 vrsta.){kind=link}