U svjetski poznatoj vinogradarskoj regiji Rioja u Španjolskoj tijekom srpnja održana je konferencija iz vinogradarsko vinarske struke pod nazivom „Fiziologija i biotehnologija vinove loze“. Ekipa znanstvenika s Agronomskog fakulteta Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo u Zagrebu i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu sudjelovali su sa svojim nedavnim istraživanjima na konferenciji, te dobili na uvid smjernice u znanstvenim istraživanjima na svjetskoj razini.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati znanstvenika iz područja vinogradarstva u raznim zemljama, pa i dijelovima svijeta na nekim drugim sortama, te izazovi s kojima se suočavaju. Osim predavanja organiziran je i posjet vinariji, te radionice iz posebnih područja istraživanja na vinovoj lozi da bi se potaknula međunarodna suradnja.
Rioja – svjetski poznata vinogradarska regija
La Rioja (la rioha) je autonomna pokrajina Španjolske smještena na sjeveru Iberijskog poluotoka. Proteže se u pravcu od istoka prema zapadu, u dužini od oko 190 kilometara gdje živi nešto više od 322.000 stanovnika.
Na gornjem rubu pokrajine nalaze se planinski lanac Sierra de Cantabria, koji štiti poljoprivredni dio Rioje od nevremena i eventualno hladnih prodora sa sjevera i istočno od njega, niži dio preko kojega se pokrajina dijelom otvara prema Atlantiku. Južno je masiv Sierra de la Demanda. Između ta dva masiva klima je mediteranska s dosta upliva i s oceana, no u dijelovima pokrajine ispod Sierra de la Demanda osjeti se dosta utjecaj kontinentalne klime. Tlo nije u cijelome kraju isto. Negdje je klasično ilovasto-vapnenasto, negdje je ilovasto s dosta željeza, a negdje je jače aluvijalno i s dosta šljunka.
Rioja je nadaleko čuvena po vinu. Za vino koje će nositi oznaku Rioja DOCa dopuštene su sljedeće crne sorte: Tempranillo, Garnacha tinta, Mazuelo (Carignan), Graciano, Naturana tinta, a od bijelih Viura, Verdejo, Tempranillo blanco (mutacija originalnog, crnog Tempranilla), Malvasia de Rioja, Chardonnay, Sauvignon, Garnacha blanca, Maturana blanca, Turruntés de Rioja. Za vino koje očekuje markicu DOCa prinos po hektaru ne smije kod crnih sorata biti veći od 6500 kg. Za bijele sorte dopušta se maksimum od 9000 kg/ha. Uzgoj je uglavnom en gobelet, grmolik, kakav je tradicijski i kod nas na Pelješcu i Hvaru za Plavac mali.
Kategorije Rioja vina
Vina Rioja na tržište izlaze u nekoliko kategorija. Kao joven, odnosno kao mlada, ako iz podruma krenu prema van unutar prve godine od berbe, s time da prije punjenja u bocu nisu bila u drvenom suđu ili su bila u drvu vrlo kratko. Vina pak s tri godine dozrijevanja, od toga minimalno godinu dana boravka u hrastovom barriqueu, s oznakom su crianza. Za bijela vina crianza minimum boravka u drvetu je šest mjeseci. Postoji i rang reserva, to znači da je vino proizvedeno od boljega, pomno selekcioniranoga grožđa. Iz podruma izlazi tek nakon tri godine od berbe, s time da i ono najmanje godinu dana mora provesti u barriqueu.
Za bijela vina reserva razdoblje dozrijevanja u podrumu iznosi ne tri nego dvije godine. Od toga u barriqueu mora biti minimalno šest mjeseci. I, naposlijetku, gran reserva: ta je oznaka rezervirana za vino dobiveno samo u najboljim godištima, ono prije izlaska pred kupca u podrumu mora provesti minimalno dvije godine u bačvi, a potom još tri godine u butelji. Za bijelo vino ukupna dužina dozrijevanja u podrumu mora biti najmanje četiri godine. Od toga barem pola godine vino ima provesti u barriqueu.
Izazovno vrijeme klimatskih promjena
Konferenciju „Fiziologija i biotehnologija vinove loze“ organizirao je Institut za vinovu lozu i znanost o vinu (Instituto de Ciencias de la Vid y del Vino, ICVV) iz Rioje, a imala je sljedeće tematske cjeline: Vegetativni i reproduktivni razvoj biljaka, Prinos i kompozicija grožđa i vina, Abiotske i biotske interakcije, Izazovi sa velikim setovima podataka u multidisciplinarnim projektima, Napredak preciznog vinogradarstva i fenotipizacije, Stolno grožđe i posliježetvena tehnologija i Novi biotehnološki alati.
U navedenim tematskim cjelinama prezentirano je dozrijevanje grožđa u izazovnim vremenima klimatskih promjena. Zatim se puno govorilo o genima koju uvjetuju otpornost biljaka na abiotske faktore i kako na njih utjecati određenim postupcima u vinogradu ili odabirom sorata koje su otpornije. Jako velik dio predavanja bio je posvećen otpornosti biljke na sušu, praćenje uvjeta suše, te kako ispitati osjetljivost pojedinih kultivara na sušu. Suša je globalni problem u vinogradarstvu, te su istraživanja sa svih strana svijeta posvećena toj problematici.
Kao osnovni zaključak može se izdvojiti da bi se odabirom kultivara, te detaljnjim praćenjem istih u vinogradu moglo odgovoriti sve učestalijim promjenama klime s kojima se vinogradarstvo suočava.
Vinarija Vivanco
U sklopu tehničkog izleta posjetili smo daleko poznatu i vrlo modernu vinariju „Vivanco“ (Bodegas Vivianco, više o tome na https://vivancoculturadevino.es/en/winery/ ). Vinarija je moderno tehnološko dostignuće u vinogradarsko – vinarskoj struci. Nalazi se u mjestu Briones, u pokrajini La Rioja alta, a osnovna sorta im je Tempranillo. Vinarija je smještena u potpunosti pod zemljom tzv. „podzemna vinarija“, a dolje se spušta liftom. Opremljena je vrhunski funkcionalno i estetski, što omogućuje proizvodnju autentičnih vina. U dijelu vinarije nalazi se Muzej za vinsku kulturu (Vivanco Museum of Wine Culture). On na 4000 m2 u 5 izložbenih prostorija prikazuje vezu čovjeka i vinove loze kroz povijest. Teško je ne ostati apsolutno oduševljen i impresioniran sa svime viđenim u ovakvoj vinariji.
S osvrtom na rezultate posjeta, spomenuta radna grupa je prezentirala tri postera. Dr. sc. Iva Šikuten imala je poster o utjecaju navodnjavanja na sorti ‘Teran’. To je dio stručnog projekta koji se već dvije godine provodi u Istri. Poster prezentira rezultate o tome kako povećana dostupnost vode pozitivno utječe na prinos bez utjecaja na osnovne kemijske parametre mošta. Međutim negativan je utjecaj navodnjavanja na polifenolne spojeve te se njihov sadržaj smanjuje s povećanim navodnjavanjem. S druge strane, navodnjavanje nije imalo utjecaja na hlapljive spojeve.
Izv. prof. dr. sc. Zvjezdana Marković prezentirala je novije rezultate u biotehnološkim metodama dugoročne pohrane biljnog materijala tj. krioprezervacije i mikrocijepljenja. One se provode u Laboratoriju za kulturu tkiva na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo u Zagrebu. Rezultati upućuju da se za hrvatske autohtone sorte mora definirati protokol za svaku pojedinu sortu kojim bi se provelo smrzavanje (tj. krioprezervacija) s mogućnošću regeneracije. Pokusi napravljeni za tri sorte upućuju na nizak postotak regeneracije nakon smrzavanja. Mikrocijepljenje je provedeno prvi put na vinovoj lozi i upućuje da bi ta metoda mogla funkcionirati.
Dr. sc. Domagoj Stupić prezentirao je rezultate sušenja grožđa sorte Muškat žuti pod natkrivenom terasom ili u sjeni. Oba tretmana su imala očekivane kemijske parametre, s time da se metoda sušenja grožđa pod natkrivenom terasom pokazala adekvatnom za dobivanje ujednačeno prosušenog grožđa. Ovo je primjer jednog od svjetskih kongresa na vinovoj lozi, gdje su hrvatski znanstvenici prezentirali svoje rezultate iz nedavnih istraživanja. Nadajmo se da će u narednim godinama također sudjelovati s još boljim rezultatima na vinovoj lozi.
