–Nitko na području Općine Štrigova naslonjenoj na hrvatsko-slovensku granicu ne razumije da Slovenci smiju, a Hrvati ne smiju u borbi protiv ovih nametnika koristiti ista ili jednaka zaštitna sredstva, kaže Ivan Golub, vinogradar i dobar poznavatelj ove problematike iz Banfija.
Dvije, tri tuče, nekoliko kasnih mrazova, srneća i zečja divljač te snažan nasrtaj američkog cvrčka i zlatne žutice kao i drugih nametnika i bolesti bili su dio vinogradarske 2024. godine u jednom od najznačajnijih i najrodnijih vinorodnih krajeva u Hrvatskoj i ponosu Međimurske županije. Te i takve prilike počinile su ogromne štete međimurskim vinogradarima i vinarima. Slušajući što govori o lanjskim vremenskim prilikama rekli smo Zdenki Medenjak iz Vinarije Knehtl-Medenjak u Svetom Urbanu kako nam se čini da su štete vjerojatno i do 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.
–Ne trideset, nego i četrdeset posto je urod manji nego prethodne godine. Vrlo je upitno kako ćemo ovu vinarsku godinu privesti kraju, jer će nam nedostajati vina, a od vina živimo. Istina, kvaliteta je savršena, ali ne možemo si dopustiti da dizanjem cijena spašavamo godinu, kaže Zdenka. Dodaje kako bi resorno ministarstvo i država trebali snažnije ‘zaorati’ u probleme kolokvijalno nazvane zlatna žutica.
Zbog uredbi Europske komisije s tržišta su uklonjena učinkovita zaštitna sredstva
Općina Štrigova ima svoj Komunalni odjel koji se najviše bavi u granicama svojih nadležnosti i s problemima vinogradarstva. Među njima je na prvom redu borba protiv zlatne žutice koja je od struke i vinogradara prepoznata kao najopakija. Općina Štrigova i njezin načelnik Stanislav Rebernik maksimalno pomažu vinogradarstvo, međutim ovlasti im nisu velike. Sudionik su zajedničkog državnog projekta suzbijanja posljedica zlatne žutice. Voditelj općinskog Komunalnog odjela je Stjepan Pozderec koji je dan i noć vezan uz ovu problematiku te je svim dionicima na usluzi.
–Protekla godina uistinu je bila izuzetno teška i štetna za naše vinogradare. Samo zahvaljujući savjesnim i vrijednim vinogradarima, i vinarima iz Društva Hortus Croatiae, stanje je relativno dobro i mirno. Ali, pitanje je kako će biti dalje jer borba protiv zlatne žutice je složena, iscrpljujuća i skupa.
–Samo lani evidentirane su 43 parcele zaražene zlatnom žuticom koje su u vlasništvu 21 vinogradara. Isto tako evidentirali smo 39 zapuštenih vinograda i površina u vlasništvu 26 ljudi. U potpunosti je iskrčeno 16 vinograda i sada vam je slika na terenu jako tužna.
–Hvala Bogu da vodeći vinogradari površine zasađuju novim nasadima u čemu pomaže i država. Vidimo i kako se stvaraju nove površine, međutim, ne vidimo kraj borbe protiv zlatne žutice. Novi vinogradi, zasađeni prije četiri godine lani su već zahvaćeni zlatnom žuticom što je zastrašujuće i otvara nova pitanja, pa i ono koje mnogi ne želi čuti, ali nije nemoguće kako kroz dvadesetak godina u štrigovskom kraju neće biti ovoliko vinograda, jasan i uznemiren je Pozderec. S njim smo iz njegovog ureda prepunog papira o zlatnoj žutici krenuli na Banfi, vinorodni kraj Općine Štrigova.
Slovenac smije, a Hrvat ne smije u istoj Europskoj uniji
Na vinorodnom i bajkovitom Banfiju, među stotinama, uglavnom slovenskih vikendaša i vinogradara nalaze se supružnici Ivan i Cvetka Golub i tu bdiju nad svim dobrim i lošim pojavama.
–Američki cvrčak, zlatna žutica, srneća divljač i razne bolesti prorijedile su trsove i cijele vinograde. Slika ovog, donedavno idiličnog okruženja, sve je bljeđa. Po mojoj procjeni za 30 posto je u zadnjih pet-šest godina manje vinograda. Gotovo da nema onih koje obrađuju Hrvati, nego to čine Slovenci ili Hrvati koji desetljećima žive u Sloveniji. Kao dan jasno je da su tome doprinijele prilike od ulaska Hrvatske u Europsku uniju i sve što je pratilo taj čin, za nas ovdje uz hrvatsko-slovensku granicu uglavnom poražavajuće. Zatim su tu načini borbe protiv zlatne žutice i drugih bolesti u vinogradima i voćnjacima. Uredbama Europske komisije Republika Hrvatska je s tržišta povukla ili zabranila učinkovita zaštitna sredstva i snabdjela nas je s lošijima.
–Puno ljudi u Hrvatskoj ne može kupiti sredstvo koje su mogli pred desetak godina i koje je bilo učinkovito, nego one koje netko preporuči, moguće i iz osobnog interesa, a rezultati na terenu su grozni. Evo, tu preko puta slovenski vinogradar sa sobom donese zaštitno sredstvo s kojim tretira i nema zlatne žutice. Meni Hrvatu vinograd propada. Nije malo onih koji odlaze ovdje u susjednu Sloveniju i tamo nabave zaštitna sredstva i vinogradi su im u dobroj kondiciji. Na slovenskoj strani gotovo zlatne žutice nema. S Državom surađujemo, ali ona mora biti još uključenija i djelotvornija, više biti na terenu, a ne samo poslati činovnika, koji pogleda, zapiše i ode. Ako mi ne pozovemo, njih nema, prisnažio je Pozderec.
Ljudi traže prenamjenu zemljišta
Jedna žena je kazala kako ljudi traže prenamjenu zemljišta kako bi iskrčili vinograde i počeli uzgajati ratarske kulture. A ranih devedesetih, bilo je obrnuto. Situacija glede vinogradarstva u štrigovskom kraju vrlo je kritična. Uistinu je vrijeme da se država i ministarstva trgnu i da im međimursko vinogradarstvo postane prioritet, pa u Štrigovi i otvoriti svoj ured, kako bi se spasila istinska vrijednost ovog dijela naše Domovine, a to su marljivi i sposobni vinogradari te vinari, odlična vina i ostanak ljudi na ovom povijesnom i zemljopisno važnom području.
Foto: Stjepan Mesarić
