Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su u ponedjeljak 8. studenoga 2021. godine na sastanku grupe civilnog dijaloga u Europskoj komisiji za sektor vinogradarstva i vinarstva  na kojem su argumentima branili hrvatski stav oko tradicionalnog naziva Prošek.

Tradicionalni izraz “Prošek” nije u suprotnosti ni s jednim europskim zakonodavstvom. To je vidljivo iz odluke Europske Komisije da odobri hrvatski zahtjev za registraciju. Prošek je prvi put u pisanom obliku zabilježen 1774. godine i ima dugu tradiciju među hrvatskim vinarima. Naziv „Prošek“ nije novo ime, nije prijevod i nije hrvatska inačica nekog drugog imena na bilo kojem drugom jeziku, objasnio je predstavnik HPK Dario Gazić na sastanku.

Kako su objasnili predstavnici HPK – Prošek je mirno tamnosmeđe desertno vino proizvedeno u Dalmaciji od bijelog grožđa metodom Passito. Prosseco je svijetložuti pjenušac, proizveden isključivo u regijama Veneto i Friuli Venezia Giulia, proizveden od bijelog grožđa glera metodom Charmat.

prosecco prošek
Visoka koncentracija svih sastojaka i ostatak šećera daju gustu uljastu strukturu prošeka

Nema rizika od zabune

Nema preklapanja u sortama koje se koriste u proizvodnji ova dva vina. Oba se izrađuju pomoću dvije različite metode, a imaju drugačiji izgled, okus i miris. Prošek i Prosecco različito se pakiraju i imaju različitu cijenu. Obično se poslužuju na suprotnim krajevima obroka, nalaze se na suprotnim stranama vinskih kartica i nisu izravni konkurenti na tržištu. Nema rizika od zabune između Prošeka i Prosecca, kao što je gospodin Michael Scannell, zamjenik glavnog direktora DG AGRI-a izjavio u otvorenoj raspravi u Odboru za AGRI Europskog parlamenta održanoj 26. Listopada, ističu u HPK.

Prošek nije ni novi proizvod ni imitacija Prosecca koji je zaštitu stekao ranije. Hrvatska je ušla u EU tek 2013. godine. To je tradicionalni hrvatski proizvod s vrijednošću i prepoznatljivošću među hrvatskim potrošačima. Imena Prošek i Prosecco, iako su slična, niti dijele identičan pravopis niti izgovor. Odnose se na dva različita nekonkurentna proizvoda. Sličnost ne proizlazi iz zlonamjerne, već duge susjedske povijesti i baštine koju dijele talijanski i hrvatski jezik. Baština koju vrijedi slaviti, a ne zloupotrijebiti.

Konačno, pravila Komisije o nadzoru (navedena u (EC) br. 1234/2007 i (EC) br. 607/2009 (115)) koja prethode odluci o zaštiti ili odbijanju zaštite, uključuju razmatranje eventualnih homonimnih naziva vina koji su već registrirani. U slučaju homonimnih oznaka zemljopisnog podrijetla za vino, svaka etiketa mora biti zaštićena pod uvjetom da se može jasno razlikovati. To, kako je objašnjeno, ne može biti problem u slučaju pjenušavog Prosecca i desertnog Prošeka.

Naš je zaključak da Prošek male proizvodnje ispunjava sve zahtjeve da bude zaštićen kao tradicionalni naziv pod 4 hrvatska ZOP-a, a može samo ojačati postojeći EU sustav geografske oznake, zaključuju u HPK.

Dodaju kako su tijekom rasprave predstavnici Italije bili protiv, odnosno davali su svoje argumente zašto se naziv Prošek ne bi trebao koristiti, stoji u objašnjenju Hrvatske poljoprivredne komore.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVinski rat prosseca i prošeka
Sljedeći članakIsplaćeno gotovo 100 milijuna kuna stočarima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.