Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su u ponedjeljak 8. studenoga 2021. godine na sastanku grupe civilnog dijaloga u Europskoj komisiji za sektor vinogradarstva i vinarstva na kojem su argumentima branili hrvatski stav oko tradicionalnog naziva Prošek.
–Tradicionalni izraz “Prošek” nije u suprotnosti ni s jednim europskim zakonodavstvom. To je vidljivo iz odluke Europske Komisije da odobri hrvatski zahtjev za registraciju. Prošek je prvi put u pisanom obliku zabilježen 1774. godine i ima dugu tradiciju među hrvatskim vinarima. Naziv „Prošek“ nije novo ime, nije prijevod i nije hrvatska inačica nekog drugog imena na bilo kojem drugom jeziku, objasnio je predstavnik HPK Dario Gazić na sastanku.
Kako su objasnili predstavnici HPK – Prošek je mirno tamnosmeđe desertno vino proizvedeno u Dalmaciji od bijelog grožđa metodom Passito. Prosseco je svijetložuti pjenušac, proizveden isključivo u regijama Veneto i Friuli Venezia Giulia, proizveden od bijelog grožđa glera metodom Charmat.
Nema rizika od zabune
–Nema preklapanja u sortama koje se koriste u proizvodnji ova dva vina. Oba se izrađuju pomoću dvije različite metode, a imaju drugačiji izgled, okus i miris. Prošek i Prosecco različito se pakiraju i imaju različitu cijenu. Obično se poslužuju na suprotnim krajevima obroka, nalaze se na suprotnim stranama vinskih kartica i nisu izravni konkurenti na tržištu. Nema rizika od zabune između Prošeka i Prosecca, kao što je gospodin Michael Scannell, zamjenik glavnog direktora DG AGRI-a izjavio u otvorenoj raspravi u Odboru za AGRI Europskog parlamenta održanoj 26. Listopada, ističu u HPK.
Prošek nije ni novi proizvod ni imitacija Prosecca koji je zaštitu stekao ranije. Hrvatska je ušla u EU tek 2013. godine. To je tradicionalni hrvatski proizvod s vrijednošću i prepoznatljivošću među hrvatskim potrošačima. Imena Prošek i Prosecco, iako su slična, niti dijele identičan pravopis niti izgovor. Odnose se na dva različita nekonkurentna proizvoda. Sličnost ne proizlazi iz zlonamjerne, već duge susjedske povijesti i baštine koju dijele talijanski i hrvatski jezik. Baština koju vrijedi slaviti, a ne zloupotrijebiti.
Konačno, pravila Komisije o nadzoru (navedena u (EC) br. 1234/2007 i (EC) br. 607/2009 (115)) koja prethode odluci o zaštiti ili odbijanju zaštite, uključuju razmatranje eventualnih homonimnih naziva vina koji su već registrirani. U slučaju homonimnih oznaka zemljopisnog podrijetla za vino, svaka etiketa mora biti zaštićena pod uvjetom da se može jasno razlikovati. To, kako je objašnjeno, ne može biti problem u slučaju pjenušavog Prosecca i desertnog Prošeka.
–Naš je zaključak da Prošek male proizvodnje ispunjava sve zahtjeve da bude zaštićen kao tradicionalni naziv pod 4 hrvatska ZOP-a, a može samo ojačati postojeći EU sustav geografske oznake, zaključuju u HPK.
Dodaju kako su tijekom rasprave predstavnici Italije bili protiv, odnosno davali su svoje argumente zašto se naziv Prošek ne bi trebao koristiti, stoji u objašnjenju Hrvatske poljoprivredne komore.
