Prosecco Days – susret talijanskih proizvođača vina i ljubitelja mjehurića, održani su sredinom listopada u zagrebačkom hotelu Dubrovnik. Dvadeset talijanskih proizvođača Prosecca DOC predstavilo je 60 vinskih etiketa, među kojima i velik broj Prosecca DOC Rosé – ružičastog pjenušca. On je novitet čak i na talijanskom tržištu, plasiran tek 2020. godine. Na popisu izlagača našla su se neka velika i poznata imena, poput Ville Sandi, Bottege i Astorie. Većina izlagača je prvi puta prezentirala svoje pjenušce na hrvatskom tržištu.

Prosecco se već dugo pije u Hrvatskoj kao i španjolski pjenušci i francuski šampanjci. Nikoga to ne zabrinjava jer živimo u EU, u doba otvorenog tržišta. Ali problema ima. Vinski ratovi ne prestaju. Rat za teran nakon duge borbe je dobiven. Sad se zaratilo na relaciji prosecco- prošek. Sedam godina od podnošenja izvornog zahtjeva, 22.9.2021., u Službenom listu EU objavljen je hrvatski zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza „Prošek”.

Time se potvrđuje da je zahtjev u skladu s pravnom regulativom o utvrđivanju pravila u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, označavanja i prezentiranja određenih proizvoda u sektoru vina koji se odnose na dopuštenost i valjanost zahtjeva. Objavom zahtjeva započeo je postupak prigovora koji traje dva mjeseca od datuma objave, a koji mogu podnijeti države članice Europske unije, treće zemlje ili bilo koja pravna ili fizička osoba koja ima legitiman interes.

Nakon dovršetka postupka podnošenja prigovora Komisija donosi provedbeni akt kojim se dodjeljuje zaštita tradicionalnog izraza ili se odbacuje zahtjev, ako uvjeti nisu ispunjeni. U slučaju potvrde hrvatskog zahtjeva i dodjele zaštite tradicionalnog izraza ovom hrvatskom vinu, tradicionalni izraz „Prošek” moći će se upotrebljavati za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti: „Dalmatinska zagora”, „Sjeverna Dalmacija”, „Srednja i Južna Dalmacija” i „Dingač“.

-Pred ovom ludom odlukom EU-a spremni smo otići na barikade. Sve kako bismo na svaki mogući način branili talijanski prosecco. Svima mora biti jasno da je jedini pravi prosecco onaj koji je napravljen u našoj sjevernoj Italiji, rekla je talijanska europarlamentarka Mara Bizzotto iz desničarske stranke Liga za Europsku uniju. Talijanska se vlada posljednjih godina borila za zaštitu identiteta prosecca.

Brdsko područje Sjeverne Talijane u kojem se proizvodi prosecco vlada je u Rimu proglasila posebnim područjem (DOCG) 2009. godine. Brda Conegliano i Valdobbiadene u sjevernoj talijanskoj pokrajini Treviso, gdje se pravi prosecco, proglašeni su UNESCO-ovom svjetskom baštinom. Vinski rat između prosecca i prošeka podsjeća na neke sporove oko zaštitnih znakova u EU-u, poput sira i kobasice Krainer odnosno kranjske kobasice između Austrije i Slovenije. Regija Friuli Venezia Giulia izgubila je spor oko naziva vina “tokai” protiv Mađarske. Mađarski vinari uživaju europsku zaštitu za svoj brend tokaj. Od tada se talijanski tocai naziva samo “friulano”, prema svojoj matičnoj regiji na granici s Koruškom.

Prosecco nije isto što i Prošek

Čak i bojom, vidljiva je razlika Prosecca i Prošeka – prošeci Vugave i Plavca malog

Standardizirani postupak

-Iako od dijela talijanskih političara možemo čuti dosta uznemirujuće poruke o njihovim planovima u navodnoj zaštiti prosecca, doista je važno da smirimo tenzije, poručuje eurozastupnik Tonino Picula.

Zaštita tradicionalnih proizvoda je standardizirani postupak, kakve zemlje članice EU kontinuirano provode. Prvo na nacionalnoj razini, a zatim i na razini Unije. Riječ je o strukturiranom dijalogu koji Europska komisija na dnevnoj bazi vodi s brojnim članicama Unije. Nije riječ o nikakvom neuobičajenom procesu. Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino. Radi se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji. Nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, kaže eurozastupnik Picula.

Običaj spravljanja prošeka u Dalmaciji vezuje se uz rođenje djeteta. Naime u godini rođenja djeteta od probranog grožđa koje se nakon toga dodatno prosušilo proizvelo se nekoliko boca prošeka. One su se zatim zakapale u zemlju i nisu se otvarale sve do vjenčanja te iste osobe.

Možemo reći kako su najstarija vina u boci na području Dalmacije zasigurno prošeci. Ovo je moguće zahvaljujući činjenici što je pravi prošek dobiven tradicionalnom metodom zahvaljujući višim sadržajima alkohola (oko 15%vol) i velikom ostatku šećera (najčešće oko 100g/l) stabilno vino, Ono se ne kvari unatoč činjenici što ljudi prilikom njegovog spravljanja nisu raspolagali tehnologijama kojima se u modernom vinogradarstvu vina pripremaju kod tako dugog čuvanja u boci.

Od 100 kg grožđa može se dobiti 10 do 12 litara vrhunskog prošeka. Od iste količine može se dobiti 50 do 60 litara vina iz čega proizlazi da je realna cijena prošeka mora biti pet do šest puta veća od vina. A u vrhunskim restoranima taj je odnos i značajniji u korist prošeka, tvrdi Stjepan Vučemilović, vinarski entuzijast i član udruge proizvođača vina Zadarske županije.

-Dodaje da je dalmatinskim vinarima neisplativo proizvoditi ovo izuzetno vrijedno vino ako ga ne mogu plasirati na tržište i prodati pod pravim imenom „prošek“, a da ga prodaju kao desertno vino, tu jednostavno gubi identitet i nestaje. tO ovaj zadarski vinar objašnjava i vlastitim primjerom jer s vinom pod nazivom prošek nije se smio natjecati niti na reviji Vina od davnina niti na Decanteru, pa se na tim manifestacijama njegov prošek službeno zvao “Desertno vino od prirodno prosušenih bobica grožđa Maraštine i Malvasije dubrovačke“.

Stjepan Vučemilović proizvodi višestruko nagrađivane prošeke

I tako bi talijanska europarlamentarka Mara Bizzotto iz desničarske stranke Liga za Europsku uniju išla na barikade. Koliko ta gospođa zna o vinima? Političari često govore o stvarima o kojima ništa ne znaju kao na primjer o koronavirusu. Mnogi ne znaju da su malvazija i malvasija dva potpuno različita vina. Ali ne radi se ovdje o znanju nego o političkoj promociji političara i stranke. I dok svijet ima znatno važnije probleme, neki političari žele doći u prvi plan zastupajući stajališta u koja i sami vjerovatno ne vjeruju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje