LAG Istočna Istra objedinjuje područje od pet jedinica lokalne samouprave na području Istarske županije. Točnije, područje Grada Labina, Općine Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedelja. Do sada su na raspisanih devet LAG natječaja odobrili čak 90 projekata ukupne vrijednosti veće od 11,2 milijuna kuna. Od toga je poljoprivrednim gospodarstvima odobreno 85 projekta, a pet ih je odobreno jedinicama lokalne samouprave.

Područje LAG-a obuhvaća površinu od oko 390 km2 i ukupno 94 naselja. Od njih samo naselje Labin ima više od pet tisuća stanovnika. Na sjeveru i sjeverozapadu graniči s općinama Lupoglav i Cerovlje. Na zapadu i jugozapadu s općinama Gračišće, Barban i Marčana te na sjeveroistoku i istoku s Primorsko goranskom županijom. LAG trenutno broji 90 članova.

Novi nasadi vinove loze

Najviše sredstava, gotovo 8,9 milijuna kuna, stavljeno je na raspolaganje za projekte prijavljene na četiri raspisana natječaja za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Jedan je od takvih je i projekt OPG-a Juričić Lari „Priprema za sadnju i sadnja novih nasada vinove loze“. Nositelj projekta odobrena je sredstva iskoristio za sadnju 3.600 sadnica vinove loze (malvazija) na površini od 9.484 m2. Bilo je  potrebno provesti i uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta. Realizacijom navedene investicije OPG će povećati proizvodnju i prodaju vina malvazije koja predstavlja tipičnu sortu istarskog podneblja.

Hvala LAG-u na pruženoj mogućnosti da uspješno realiziram ovaj projekt. Kao mladi vinar imao sam veliku želju  posaditi svoj nasad vinove loze i povećati  proizvodnju vina te nastaviti obiteljsku tradiciju. Ljubav prema vinu i vinogradarstvu prenio mi je nono od kojeg sam puno i  naučio. Želja mi je i dalje učiti, usavršavati se, te proizvoditi kvalitetno istarsko vino-istarsku malvaziju, rekao je Juričić.

Sadnja novih nasada vinove loze u Istri

Putem dva natječaja za ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava na raspolaganje su stavljena gotovo dva milijuna kuna. Kroz dva natječaja raspisana za ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu dodijeljeno je gotovo 800 tisuća kuna. Također je raspisan jedan natječaj za ulaganja u povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZagorci zauzeli Europski trg
Sljedeći članakKako se određuje rok za berbu jabuka?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.