Za određivanje roka berbe jabuke nikada se ne preporuča koristiti samo jedna metoda, već više njih u isto vrijeme te izvoditi zaključak na temelju rezultata više parametara. Ovdje ćemo opisati moguće metode.

Unatoč brojnosti metoda za određivanje roka berbe još nije riješen problem preciznog određivanja roka berbe zato što sva praćena svojstva nisu jednako izražena svake godine, u svih sorata i pod uvjetima agrotehnike i pomotehnike. Pojedini parametri u specifičnim godinama mogu odudarati i navesti proizvođača na krivi zaključak. Također bitno je bere li se jabuka za dulje skladištenje ili potrošnju. Vrijednosti parametara po kojima se određuje rok berbe također variraju o sortimentu.

Najčešće korištene objektivne metode za određivanje roka berbe su: tvrdoća ploda, udio topljive suhe tvari, udio ukupnih kiselina, stupanj razgradnje škroba, indeks zrelosti itd. Subjektivne metode uključuju promjene osnovne i dopunske boje ploda, lakoća odvajanja peteljke od grane, boja sjemenki, organoleptička ocjena ploda itd. U daljnjem tekstu će se spomenuti samo metode koje se mogu jednostavnije odraditi. Tj. do čega se relativno lako može doći. Treba napomenuti da postoje i druge koje se neće spomenuti.

Refraktometar mjeri količinu topljive suhe tvari u staničnom soku tkiva mesa ploda. S obzirom da u voćnom soku šećeri imaju najveći udio topljive tvari, on služi kao procjena sadržaja šećera u voćnom soku.

Količina topljive suhe tvari za optimalni rok berbe jabuke prema Laimburgu su:

  • idared 10,5-11,5°Brix;
  • gloster 11,0-11,5°Brix;
  • crveni delišes 11,0-12,0°Brix;
  • elstar 11,5-12,5°Brix;
  • gala 11,5-12,5°Brix;
  • braeburn 11,5-12,5°Brix;
  • jonagold 12-13,5°Brix;
  • fuji 12,0-15,0°Brix.

Svaki voćar mora imati refraktometar

Pri mjerenju reftraktometrom potrebno je obratiti pozornost na dvije stvari, prva je kalibracija s destiliranom vodom, a druga je temperatura. Temperatura soka je važna za točnost očitanja jer za svakih 5,6°C promjena je u količini šećera 0,5 %.

Uz refrakotmetar, uključiti i penetrometar

Preporuka je da svakako koristite još barem penetrometar, uređaj koji se služi za mjerenje tvrdoće plodova. Sazrijevanjem plodova tvrdoća se smanjuje zbog djelovanja enzima poligalakturonaze. Praćenje tvrdoće važno je i pri namjeni hoće li se plodovi dulje čuvati ili ne. Pri mjerenju tvrdoće penetrometrom bitno je uzeti valjanu debljinu klipa, a za jabuku ona iznosi 11 mm. Također, potrebno je žiletom maknuti kožicu (zbog njene elastičnosti). Na nasuprotnim stranama najšireg dijela ploda potrebno je izmjeriti tvrdoću (na 4 mjesta). Zatim, sonda penetrometra na kojoj se nalazi odgovarajući klip utisne se u meso ploda do dubine ureza koji je na klipu.

Preporučene vrijednosti tvrdoće za berbu važnijih sorata prema Miljkoviću su:

  • jonagold 6,5-7,0 kg·cm-2;
  • idared 6,5-7,5 kg·cm-2;
  • elstar i gloster 6,5-7,0 kg·cm-2;
  • crveni delišes 6,5-7,5 kg·cm-2;
  • gala 7,5-8,0 kg·cm-2;
  • fuji 7,0-7,5 kg·cm-2;
  • braebrun 8,0-8,5 kg·cm-2.

Također, preporučene vrijednosti jodno-škrobnog testa (1-10 skala) za optimalan rok berbe su otprilike (izvedeno iz publikacije od Ctifl-a, Francuska):

  • gala 5,5-7,5;
  • elstar 3,5-5,5;
  • jonagold, crveni delišes i braeburn 4,5-6,5;
  • fuji 7,5-9,5;
  • cripps pink 4,5-7,5.

Ako uspijete odrediti i stupanj razgradnje škroba, onda možete izračunati Streiffov indeks prema formuli:

Zanimljivost navedenog indeksa je da koristi više parametara te se onda smatra nešto pouzdanijim, međutim, također se ne preporučuje isključivo njega koristiti jer može u određenim godinama odudarati.

Preporučene vrijednosti prema Miljkoviću su (za početak berbe- za kraj berbe):

  • boskop 0,15-0,08;
  • braeburn 0,20-0,08;
  • elstar 0,30-0,15; fuji 0,08-0,04;
  • gala 0,16-0,08;
  • idared 0,15-0,08;
  • jonagold 0,07-0,05;
  • pinova 0,16-0,08;
  • topaz 0,15-0,10.

S obzirom da je određivanje ukupnih kiselina titracijskom metodom nešto složeniji proces ovdje se neće spomenuti.

Penetrometrom se određuje tvrdoća ploda

Subjektivne metode

Od subjektivnih metoda valja navesti lakoću odvajanja peteljke ploda od rodnog izbojka i boju ploda. Lakoća odvajanja peteljke ploda od rodnog izbojka se određuje na temelju procjene odvaja li se plod od rodnog izbojka na apscizinskom sloju pri zaokretu ploda. Ako još nije dozrio, ne odvaja se. Prvi je tipičan znak zrelosti promjena boje kožice, najčešće zelene u zeleno-žućkastu i razvitak dopunske boje ploda, najčešće crvene. Iako se promjene mogu uočiti golim okom, pouzdanije je pratiti i koristiti se skalom boja koje su definirane za pojedine sorte.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUspješna priča LAG Istočna Istra
Sljedeći članakGospodarski list u berbi jabuke, uz dobru volju i bez muke!
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.