Vinova loza je vrlo osjetljiva na štete od različitih vrsta uzročnika bolesti, štetnika i korova, pa u nasadima redovito provodimo njihovo usmjereno suzbijanje. Procjenjuje se da u našoj zemlji 60 % prosječnih gubitaka uroda grožđa potječu od bolesti vinove loze (Maceljski i sur., 1995). Stoga u svim mjerama usmjerene zaštite vinograda tijekom jedne sezone suzbijamo ekonomski najvažnije (pseudo)gljivične bolesti: plamenjaču (Plasmopara viticola) i pepelnicu (Erysiphe necator).
Preventivne mjere zaštite
Zabilježeni meteorološki uvjeti, osjetljivost sorata vinove loze i (ne)provedene mjere zaštite jako utječu na visinu gubitaka od neželjenih organizama u proizvodnji grožđa. Također, procijenilo se da indeks tretiranja vinograda u našoj zemlji iznosi 13,0 (Maceljski i sur., 1994), a noviji standardi vezani uz zdravstvenu ispravnost hrane propisuju sve strože vrijednosti maksimalnih ostataka pesticida (MRL) (Uredba (EZ) 396/2015).
Neki mjerni uređaji u vinogradima značajni za prognozu pojave i određivanje optimalnih rokova suzbijanja različitih uzročnika bolesti vinove loze (slika 1 „iMetos“, slika 2 „Pinova meteo“), te složiva kućica sa feromonskim mirisom za praćenje populacije najvažnijih tehnoloških štetnika: grožđanih moljaca (uzročnika „crvljivosti“ grožđa) (slika 3).
Na osjetljivim sortama stolnog grožđa na plamenjaču i pepelnicu do početka cvatnje valja poduzeti sve preventivne mjere zaštite radi suzbijanja primarnih zaraza, a naknadno nakon cvatnje prednost dati formulacijama i djelatnim tvarima koje će „održati“ ispravno zdravstveno stanje grožđa do berbe (bez neželjenih rezidua)! Broj i razmak potrebnih aplikacija određujemo praćenjem optimalnih meteoroloških uvjeta za epidemiološki razvoj bolesti i štetnika u vinogradima (vidi Slike 1., 2. i 3.).
Pročitajte još:
Pepelnica ili oidij grožđa (Erysiphe necator)
Plamenjača ili peronospora (Plasmopara)
Plijesan i trulež grožđa (Botrytis)
