Značajnim smanjenjem populacije jabukova savijača za vrijeme njegova prezimljenja značajno bi se smanjile i štete u voćnjaku sljedeće godine. Trenutno se protiv ovoga štetnika vrlo malo poduzima u tom razdoblju godine. Primjena lovnih pojaseva koji se postavljaju na stabla jabuka, kako bi unutar njih gusjenice jabukova savijača isprele svoje kokone, reducira samo dio njegove populacije. Uz to od proizvođača zahtijeva dosta fizičkog rada i vremena. Radi navoda o pojavi rezistentnosti jabukova savijača na kemijske insekticide, te sve većih zahtjeva za ekološkom proizvodnjom, postoji veliki interes za primjenu bioloških pripravaka u suzbijanju ovoga štetnika.

""

Entomopatogene nematode – prirodni neprijatelji jabukova savijača

""

Jedan od prirodnih neprijatelja jabukova savijača su entomopatogene nematode roda Steinernema. One mogu značajno smanjiti populaciju jabukova savijača tijekom zimskog mirovanja, djelujući na njega na mjestima prezimljenja na kojima stvara svoje kokone. Entomopatogene nematode prodiru u tijelo domaćina kroz prirodne tjelesne otvore, npr. usta, anus ili dišne otvore. Pomoću bakterija, s kojima živi u simbiozi, uzrokuju ugibanje kukca domaćina kroz 24-72 sata. Nematode se razmnožavaju unutar tijela kukca. Kroz dva do tri tjedna nematode daju infektivne ličinke koje, u uvjetima dovoljne vlažnosti, napuštaju tijelo domaćina. Odnosno u uvjetima nepovoljne vlažnosti, ostaju u tijelu uginulog kukca domaćina. Unutar njega nematode mogu preživjeti i smrzavanje. Osim tla, za održavanje ovih nematoda u nepovoljnom zimskom razdoblju povoljno stanište jesu i pukotine u kori debla voćaka.

Entomopatogene nematode proizvode se kao biološki pripravci koji se vrlo učinkovito primjenjuju za suzbijanje jabukova savijača pri prezimljenju. Koriste kao nadopuna kemijskim insekticidima i biotehničkim mjerama suzbijanja, istovremeno štiteći korisnu entomofaunu u agroekosustavu voćnjaka.

Formulacija i primjena pripravaka Entomopatogene nematode

lako se uzgajaju u laboratorijskim uvjetima, te formuliraju kao biološki pripravci. Jedna od najboljih formulacija jesu vodotopive granule. S obzirom da je njima postignuta relativno duga vitalnost nematoda bez potrebe za skladištenjem na niskim temp. Ova formulacija miješa se s vodom neposredno prije primjene. Entomopatogene nematode primjenjuju se istim uređajima (atomizerima) koji se koriste za primjenu kemijskih pripravaka za zaštitu bilja u voćnjacima. Infektivne ličinke nematoda mogu podnijeti pritisak od 1068 kPa i proći kroz uobičajene sapnice promjera ne manjeg od 100 μm. Iz kojih je poželjno ukloniti sita kako bi se umanjila mogućnost oštećenja nematoda. Pripravci su u nekim istraživanjima primjenjivani do visine 1.0 m stabla voćke. U uputama proizvođača ovih pripravaka navedena je potreba tretiranja debla i glavnih grana voćaka kao i tla ispod krošnje voćke.

Za postizanje što boljeg učinka nematoda od značaja je prisutna vlaga u nasadu prije i poslije primjene pripravaka. Vlaga bi se u nasadu nakon primjene pripravaka trebala zadržati najmanje 6-8 sati kako bi infektivne ličinke uspješno pronašle i ušle u kokone. Za primjenu ovih pripravaka idealno je kišno razdoblje. Iako određeni broj autora upućuje na potrebu osiguranja visoke vlažnosti u nasadu za vrijeme i nakon tretiranja, istraživanja provedena u Njemačkoj pokazuju da je za uspješno preživljavanje i kretanje te pronalaženje gusjenica jabukova savijača u kokonima dostatna i prirodna RVZ u nasadu. Ako se tretiranje provodi u jesen i u predvečerje.

Kako bi se pospješila učinkovitost nematoda, prije i nakon tretiranja voćnjaka biološkim pripravkom provođena su vlaženja (navodnjavanje) nasada. Štetan i nepovoljan utjecaj isušivanja i UV zračenja mogu se umanjiti dodatkom okvašivača u suspenziju nematoda prije njihove primjene. Radi osjetljivosti ovih nematoda na sunčevu svjetlost prikladno ih je primjenjivati predvečer. Iako su nematode u suzbijanju jabukova savijača najučinkovitije pri temp. 22-28 oC, na temp. ispod 15 oC učinkovitost joj se značajno smanjuje. Kod 10 oC već je relativno slaba.

Učinkovitost entomopatogenih nematoda u suzbijanju jabukova savijača

U najvećem broju istraživanja primjena biološkog pripravka provedena je u listopadu. Prosječna temperatura u spomenutim istraživanjima bila je 14 oC (uz minimum od 8 ºC te maksimum od 21 ºC). Učinkovitost pripravaka, većinom iskazana u postotcima mortaliteta gusjenica u kokonima, varira od 2.2-100%. To može biti posljedica različitih visina populacija štetnika i primijenjenih doza entomopatogenih nematoda po jedinici površine, ali isto tako i njihove interakcije s različitim biotskim i abiotskim čimbenicima. U istraživanjima čiji su se rezultati temeljili na ocjeni postotka oštećenja plodova jabuke sljedeće godine, primjenom nematoda postignuti su prosječni rezultati od oko 53% manje oštećenih plodova od uobičajenih godišnjih oštećenja.

U Ujedinjenom Kraljevstvu su uz primjenu doze 1.5 x 109 IJ/ha utvrđena 50% niža oštećenja plodova jabuke od jabukova savijača u odnosu na primjenu kemijske zaštite voćnjaka od ovoga štetnika, odnosno 55 % niža oštećenja plodova jabuke u odnosu na primjenu metode konfuzije. Istraživanjima je utvrđen i pozitivan učinak malča u voćnjacima koji produžava vitalnost te infektivnost primijenjenih ličinki nematoda. Ujedno i pogoduje održavanju populacije i aktivnost predatora jabukova savijača koji se zadržavaju u prizemnom sloju voćnjaka.

Entomopatogene nematode u zaštiti od štetnika kompatibilne su s mnogim herbicidima, fungicidima, akaricidima i insekticidima. Ove je kompatibilnosti, s obzirom na brojnost pripravaka, nemoguće generalizirati, nego ih je potrebno promatrati zasebno i uputno ih je testirati.

""

Važnost i trendovi primjene

Suzbijanje jabukova savijača u kokonima na mjestima prezimljenja snižava visinu populacije jabukova savijača te odlaganje jaja ovoga štetnika sljedećeg proljeća. Uporabom entomopatogenih nematoda zajedno s metodom konfuzije moguće je kombinirajući različite načine nekemijskog suzbijanja izbjeći ili umanjiti potrebu primjene kemijskih pripravaka za suzbijanje jabukova savijača. Entomopatogene nematode primjenjivane su s učinkovitošću 56-85% i za suzbijanje jabukova savijača na ambalaži koja može biti izvorom zaraze za plodove jabuke sljedeće godine i to ako se onečišćena kokonima unosi u voćnjake prije berbe.

Ambalaža je potapana u suspenziju pripravka na temelju nematoda u koju je dodan okvašivač. Istraživanja učinkovitosti entomopatogenih nematoda protiv jabukova savijača provode se kontinuirano uz poboljšavanje i osmišljavanje novih metoda primjene, snižavanja primijenjenih doza nematoda te utvrđivanja interakcije nematoda i drugih biotičkih i abiotičkih čimbenika. S ciljem smanjenja šteta od ovog ekonomski važnog štetnika, te istovremenog očuvanja agroekosustava voćnjaka. Važan preduvjet za primjenu pripravaka na osnovi entomopatogenih nematoda je i njihova dostupnost na hrvatskom tržištu, a on je u posljednjih nekoliko godina ispunjen. Zato, zašto ne iskoristiti i ovaj način suzbijanja jabukova savijača?

Prethodni članakOgraničavanje korištenja vode iz bunara
Sljedeći članakProdaja koštica buče
izv.prof.dr.sc. Dinka Grubišić
Izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštita bilja, poljoprivredna zoologija, fitonematologija. Rođena je 1972. u Novoj Gradiški. Godine 1991. upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Zaštita bilja. Diplomirala je 1995. godine, a od 1996. otpočinje s radom na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi do danas. Magistarski rad obranila je 2001., a doktorsku disertaciju 2006. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno nastavno zvanje izvanredne profesorice izabrana je 2013. godine. Znanstveni interes usmjeren je na područje poljoprivredne zoologije i fitonematologije. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, koordinatorica je tri predmeta te suradnica na četiri predmeta preddiplomskog studija Zaštita bilja i diplomskog studija Fitomedicina te koordinatorica jednog predmeta na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti. Bila je voditeljica 21 diplomskog rada i 11 završnih radova te komentor jednog doktorskog rada. Bila je i voditeljica dva tehnologijska projekta te suradnica u više nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata. Sudjelovala je u radu međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova sa dvadesetak radova. Kao autorica ili koautorica objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka. Danas je član Hrvatskog društva biljne zaštite, Hrvatskog entomološkog društva te IOBC (International Organization for Biological and Integrated Control of Noxious Animals and Plants).