No, šalu na stranu jer je potrošački ocjenjivački sud, pod ravnanjem voditelja i kreatora ocjenjivanja dr. sc. Ive Krpine, imao vrlo odgovoran zadatak da između 14 sorata jabuka izaberu jabuku godine. Ovogodišnja organizacija povjerena je Zagrebačkoj županiji, odnosno njezinom Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo; Udruzi voćara “Bubamara”; Poljoprivrednoj zadruzi “Zagrebački voćnjaci”; Hrvatskoj voćarskoj zajednici; Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a sve pod pokroviteljstvom Večernjeg lista.
Jabuke se ocjenjuju grickanjem sorata jabuka na slijepo. Ocjenjuje se bodovima od jedan do pet, i to: veličina ploda, oblik ploda, boja kožice, boja i konzistencija mesa, sočnost mesa i soka te okus i užitna skladnost. Najviše bodova, a time i naslov nove kraljice jabuka (jabuka godine) dobila je francuska zimska sorta Charden. Prema odluci ocjenjivačkog suda, drugi je bio Golden delicius, treći Idared pa zatim slijede Breaburn, Ecolette, Fuji, Elstar, Pink lady, Grenny Smith, Mutsu, bijela zimska rebrača, Jonagold, Gloster te četrnaesta je Gala. Ocjenjivane su jabuke koje se smatraju najboljima na svijetu i nalaze se u hrvatskim voćnjacima. Prijašnjih godina pobijedile su Idared, Grenny Smith, Pink lady (dva put, i to 2001. i 2003.), te prošle godine Melrose. Crvenoružićasti Melrose slatkokiselog okusa zamijenila je žuta kiselkastoslatkog okusa imenom Charden.
Charden je francuska sorta nastala križanjem sorata Golden delicius x Reinette Clochard, te je 1971. upisana u sortnu listu. Dozrijeva potkraj listopada, i uz povoljne uvjete skladištenja čuva se do kraja svibnja. Plodovi su krupni do vrlo krupni, pa ju mnogi zamjenjuju s Mutsom (koja je inače japanska sorta). Meso ploda je čvrsto, hrskavo, sočno, kiseloslatkastog okusa, ugodne, srednje blage izraćene arome. U vrijeme berbe plodovi sadržavaju dvostruko više kiseline nego Golden delicious.
Svrha ovog ocjenjivanja je i upoznavanje sorata jabuka, jer današnja proizvodnja ovisi o potrošačima, o njihovu gledištu na sorte jabuka. Zato je današnja moderna proizvodnja jabuka podložna “modnim” hirovima i to treba uvažavati, i treba proizvoditi veći broj sorata jabuka nego do sada, te različitog tipa, okusa i izgleda.
Kušane se jabuke koje rastu u Zagrebačkoj županiji, ali su razmišljanja da se provede ocjenjivanje na nacionalnoj razini. Tada bi se točno moglo vidjeti gdje koja sorta najbolje uspijeva, odnosno koje su pogodne za određeno područje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPriprema kobasica u kućanstvu
Sljedeći članakRajčica rana u zaštićenu prostoru
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.