Cijepljenje voćaka poznato je već više od 2500 godina, a kako je već rečeno, oblik vegetativnog razmnožavanja kojim se dio biljke plemke prenosi na dio biljke, odnosno podloge, i ta dva tjela biljke, odnosno plemke, i podloge tvore novu biljku. Podloga je dio voćke s korijenom, a plemka dio poznate sorte koju smo odabrali i koju želimo uzgojiti, odnosno, koja donosi plodove po svim svojstvima (oblik, boja, veličina, kemijski sastav i dr.), kao i odabrano stablo s kojeg smo uzeli plemku.
Prema nekim autorima, postoji više od 200 načina cijepljenja. Obično se kaže – koliko cjepljara, toliko i načina cijepljenja. U praksi se koristi samo nekoliko načina cijepljenja, i to: okuliranje, cijepljenje na isječak, pod koru, u raskol te čip-okulacija.
Prednosti čip-okulacije
Jedan od najpopularnijih i najjednostavnijih načina cijepljenja koji se koristi osobito u rasadničkoj proizvodnji. Za uspješnu čip-okulaciju treba osigurati:
– kompatibilnost podloge istog roda i vrste kao sorte, a debljinu podloge oko 12 mm,
– zrelu plemku, odnosno pup, i to po mogućnosti u stanju mirovanja,
– oštar nož za cijepljenje,
– vezivo kojim se oko čvrsto drži na podlozi te sprječava isušivanje spoja podloge i pupa,
– natapanje u zoni korijenja, kako bi za 10 – 15 dana podloga i pup srasli u jedno tijelo,
– svaki profesionalni voćar, čak i amater, može naučiti ovu razmjerno jednostavnu tehniku vrlo brzo i uspješno,
– veći je postotak primitka od ostalih tehnika,
– može se koristiti u rasadničkoj proizvodnji na stolu, kontejnerskoj proizvodnji te u voćnjacima,
– u Hrvatskoj se može provoditi od ožujka do kraja rujna,
– bolje srašćivanje između podloge i plemke, sadnice su snažnog i ujednačenog rasta,
– tehnika osigurava kambijalni kontakt između podloge i plemke.
Uzimanje plemki
Treba uzimati zdrave izbojke sa željene sorte, a moraju biti dugački 30 – 70 cm.
Kako bismo spriječili gubitak vlage plemke, odmah uklonimo lišće s peteljkom, što znači da je plemka bez peteljke. Nakon skidanja plemke u matičnjaku i lišća trebamo označiti sortu, umotati u vlažan papir ili platno, staviti u PVC vrečicu te spremiti u hladionik na temperaturu od 1 do 4 °C i tako pripremljene plemke koristiti najviše tri dana.
Tijekom zimskih mjeseci treba uzeti plemke za proljetnu čip-okulaciju. Postupak uzimanja plemki isti je kao i za ljetnu, odnosno jesensku čip-okulaciju. Plemke se umotaju u vlažan papir s prethodno označenom sortom i stavljaju se u hladnjaču na temperaturu od -1 do 0 °C. Tako spremljene plemke mogu se čuvati oko tri mjeseca.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEuropa strahuje od opasnog štetnika
Sljedeći članakTrajanje rasplodne sposobnosti i životni vijek stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.