Cijepljenje voćaka poznato je već više od 2500 godina, a kako je već rečeno, oblik vegetativnog razmnožavanja kojim se dio biljke plemke prenosi na dio biljke, odnosno podloge, i ta dva tjela biljke, odnosno plemke, i podloge tvore novu biljku. Podloga je dio voćke s korijenom, a plemka dio poznate sorte koju smo odabrali i koju želimo uzgojiti, odnosno, koja donosi plodove po svim svojstvima (oblik, boja, veličina, kemijski sastav i dr.), kao i odabrano stablo s kojeg smo uzeli plemku.

Prema nekim autorima, postoji više od 200 načina cijepljenja. Obično se kaže – koliko cjepljara, toliko i načina cijepljenja. U praksi se koristi samo nekoliko načina cijepljenja, i to: okuliranje, cijepljenje na isječak, pod koru, u raskol te čip-okulacija.

Prednosti -čip-okulacija

Jedan od najpopularnijih i najjednostavnijih načina cijepljenja koji se koristi osobito u rasadničkoj proizvodnji. Za uspješnu čip-okulaciju treba osigurati:

– kompatibilnost podloge istog roda i vrste kao sorte, a debljinu podloge oko 12 mm,
– zrelu plemku, odnosno pup, i to po mogućnosti u stanju mirovanja,
– oštar nož za cijepljenje,
– vezivo kojim se oko čvrsto drži na podlozi te sprječava isušivanje spoja podloge i pupa,
– natapanje u zoni korijenja, kako bi za 10 – 15 dana podloga i pup srasli u jedno tijelo,
– svaki profesionalni voćar, čak i amater, može naučiti ovu razmjerno jednostavnu tehniku vrlo brzo i uspješno,
– veći je postotak primitka od ostalih tehnika,
– može se koristiti u rasadničkoj proizvodnji na stolu, kontejnerskoj proizvodnji te u voćnjacima,
– u Hrvatskoj se može provoditi od ožujka do kraja rujna,
– bolje srašćivanje između podloge i plemke, sadnice su snažnog i ujednačenog rasta,
– tehnika osigurava kambijalni kontakt između podloge i plemke.

Uzimanje plemki

Treba uzimati zdrave izbojke sa željene sorte, a moraju biti dugački 30 – 70 cm. Kako bismo spriječili gubitak vlage plemke, odmah uklonimo lišće s peteljkom, što znači da je plemka bez peteljke. Nakon skidanja plemke u matičnjaku i lišća trebamo označiti sortu, umotati u vlažan papir ili platno, staviti u PVC vrečicu te spremiti u hladionik na temperaturu od 1 do 4 °C i tako pripremljene plemke koristiti najviše tri dana.

Tijekom zimskih mjeseci treba uzeti plemke za proljetnu čip-okulaciju. Postupak uzimanja plemki isti je kao i za ljetnu, odnosno jesensku čip-okulaciju. Plemke se umotaju u vlažan papir s prethodno označenom sortom i stavljaju se u hladnjaču na temperaturu od -1 do 0 °C. Tako spremljene plemke mogu se čuvati oko tri mjeseca.

Prethodni članakEuropa strahuje od opasnog štetnika
Sljedeći članakTrajanje rasplodne sposobnosti i životni vijek stoke
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.