U posljednjih 10-ak godina u Hrvatskoj uzgoj lijeske je u stalnom porastu. Ova kultura postaje sve zanimljiviji izbor brojnih poljoprivrednika te se površine pod lijeskom stalno povećavaju. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, u 2023 godini, u Hrvatskoj je bilo 7.933 ha nasada lijeske. Kako su to uglavnom mladi nasadi, koji još nisu ušli u fazu pune rodnosti, ukupna proizvodnja ploda u Hrvatskoj je još uvijek skromna. Prosječno se ubere oko 2.600 tona ploda. Iako je ovo podatak koji se odnosi samo na intenzivne nasade, prosječan prinos lijeske u Hrvatskoj je oko 0,9-1,0 t/ha, što je ipak vrlo nisko, u usporedbi sa zemljama gdje se intenzivno uzgaja lijeska (Italija, Francuska, Španjolska, SAD) gdje prosječni prinosi dostižu 3,0-3,5 t/ha.
Potrebe lijeske za hranivima
Da bi se postigli visoki i isplativi prinosi lijeske, potrebno je dobro poznavati cijelu tehnologiju uzgoja (izbor sorata, gustoća sadnje, uzgojni oblik, zaštita, navodnjavanje te gnojidba). U prvom dijelu priloga opisat ćemo osnovne tehnološke smjernice u pravilnoj gnojidbi lijeske.
Prema potrebama za hranivima, lijeska je kultura koja ima ujednačene potrebe za sva tri važna makroelementa; dušik, fosfor i kalij. Međutim, zbog posebnosti ovih elemenata (vrijeme usvajanja, dinamika u tlu nakon primjene i dr.) potrebno je zahvate gnojidbe prilagoditi svakom pojedinom elementu.
Tablica 1. Posebnosti pojedinih makroelementa u gnojidbi lijeske (dušik, fosfor, kalij)
| Element | Posebnosti u gnojidbi lijeske |
| Dušik (N) | U tlu dostupan u tri oblika (nitratni, amonijski i kao UREA)Podložan gubitku u tlu (ispiranjem, hlapljenjem)Nitratni oblik se brzo i lako usvajaNije moguće stvoriti veće rezerve dušika (N) u tluRezervu dušika u tlu predstavlja organska tvar (razgradnjom organske tvari u procesu mineralizacije oslobađa se dio dušika)Najveće potrebe za dušikom su u fazi vegetativnog rasta i u fazi rasta plodaMoguća učinkovita gnojidba putem tla i folijarno |
| Fosfor (P2O5) | Važan element za cvatnju, rast i razvoj plodovaIzbor energije za sve fiziološke procese u biljciBiljke usvajaju fosfor iz vodene otopine tla isključivo kao ione H2PO4– i HPO4– (bez obzira na porijeklo gnojiva; mineralno ili organsko gnojivo)Korijen ne može usvajati niti jedan organski oblik fosforaSlabo pokretan element u tluNa kiselim tlima tvori netopive fosfate željeza ili aluminijaNa alkalnim tlima tvori netopive fosfate kalcijapH tla ima vrlo važnu ulogu u usvajanju fosfora iz tlaMoguće stvoriti zalihe u tluMoguća učinkovita gnojidba putem tla i folijarno |
| Kalij (K2O) | Ključni element u kvaliteti plodova; stvaranje suhe tvari i ulja u plodovima lijeskeVrlo pokretan element u tluUsvajanje iz tla vezano je uz dostupnu vodu u tlu (tijekom suše nema usvajanja kalija iz tla)Na teškim glinenim tlima dolazi do fiksacije iona kalija u tlu na minerale glinepH tla ima vrlo važnu ulogu u usvajanju kalija iz tlaMoguće stvoriti zalihe u tluMoguća učinkovita gnojidba putem tla i folijarno |
Meliorativna gnojidba prije podizanja novih nasada
Prije podizanja novih nasada provodi se meliorativna gnojidba. Prvi i osnovni korak je analiza tla; osnovna ili bolja opcija; detaljna, koja uz osnovne elemente obuhvaća i količine mikroelemenata u tlu. Osim kemijskih parametara tla, poželjno je napraviti i mehaničku analizu tla, kako bi se pravilno odredila teksturna oznaka tla.
Na temelju analize tla, u meliorativnoj gnojidbi provode se sljedeći zahvati:
- Povećanje količine fosfora i kalija u tlu. Optimalno bi u tlu za uzgoj lijeske trebalo biti 15 mg fosfora (izraženog kao mg P2O5/100 grama tla) i 30 mg kalija (izraženog kao mg K2O/100 grama tla).
- Povećanje količine humusa u tlu. Optimalna količina humusa u tlu kreće se u rangu od 3-5%, te ukoliko je u tlu izmjerena niža količina potrebna je dodatna primjena organskih gnojiva.
- Korekcija kiselosti tla. Ukoliko su tla kisela (pH<6,0) potrebno je primijeniti odgovarajuću količinu vapnenog materijala, kako bi se smanjila kiselost tla.
Osim navedenih zahvata, prilikom pripreme tla za sadnju novih nasada, može se provesti tzv. „zelena gnojidba“. Zahvat „zelene gnojidbe“ provodi se sijanjem različitih travnih smjesa (čistih ili u kombinaciji s nekom ratarskom kulturom kao što je repica ili ogrštica) kako bi se potakla mikrobiološka aktivnost tla i povećao promet svježe organske tvari u tlu. U određenoj fazi zelena masa se usitnjava i zaorava u tlo. Kod zaoravanja u tlo poželjno je dodati i dodatnu količinu dušika (50-100 kg UREE/ha) kako bi se ubrzala razgradnja svježe organske mase u tlu.
Primjena organskih gnojiva obogaćenih korisnim mikroorganizmima u meliorativnoj gnojdbi
Zanimljiva poljoprivredna praksa u meliorativnoj gnojidbi prije podizanja novih nasada je primjena peletiranih organskih gnojiva koji su obogaćeni korisnim mikroorganizmima (mikorizom, trihodermom, te bakterije iz roda Bacillus i Pseudomonas spp.). Na taj način se osim povećanja količine organske tvari u tlu, značajno povećava količina korisnih mikroorganizama, koji kasnije imaju pozitivan učinak na rast i razvoj lijeske, ali i na veću otpornost na nepovoljne agroekološke uvjete kao i veću otpornost na bolesti korijena, lista i ploda.
Primjena mikoriznih preparata kod sadnje lijeske
Mikorizne gljive (najčešće iz roda Glomus sp.) imaju mogućnost stvaranja mikorizne asocijacije sa korijenom lijeske, i time ostvariti brojne pozitivne učinke na lijesku. Prije svega je to povećanje volumena korijena i bolje usvajanje vode (veća otpornost na sušu) i teško dostupnih hraniva u tlu (bolji rast i razvoj). Sama primjena je laka i jednostavna, te se mogu koristiti mikrogranulirani preparati (kao što je proizvod Team Microgranulo, proizvođač Atens, Španjolska) ili preprati u obliku tableta (proizvod Asir Fruit, proizvođač Atens).
Gnojidba mladih nasada
Ako je pravilno provedena meliorativna gnojidba (organskim i mineralnim gnojivima) prije sadnje novog nasada, onda u prve tri godine, u tlo se dodaje samo potrebna količina dušika (N). Primjenjuju se niže doze, koje se moraju prilagoditi dinamici rasta sadnica. Gnojivo se primjenjuje u rano proljeće te se rasipa oko svake sadnice. Nakon primjene, gnojivo je plitkom obradom potrebno unijeti u tlo.
Tablica 2. Preporučena količina dušičnih gnojiva za gnojidbu mladih nasadaGodina nakon sadnje Količina gnojiva KAN (27% N) 1. 0,5 kg/sadnici 2. 0,6 kg/sadnici 3. 0,8 kg/sadnici 4. 1,0 kg/sadnici
Folijarna gnojidba je dopunska mjera u gnojidbi mladih nasada lijeske.
Tablica 3. Gnojiva za folijarnu primjenu u gnojidbi mladih nasada
| Vrsta gnojiva | Namjena i opis gnojiva |
| Biostimulatori | Preparati koji umanjuju negativan učinak brojnih stresnih uvjeta tijekom vegetacijskog razdoblja. Koriste se preparati na bazi aminokiselina ili ekstrakta morskih algi. |
| Gnojiva na bazi mikroelementa | Mikroelementi imaju važnu ulogu u brojnim fiziološkim procesima koji su važni za rast i razvoj. Za folijarnu gnojidbu mladih nasada koriste se mješavine mikroelemenata sa naglaskom na željezo (Fe) i cink (Zn). |
| Gnojiva na bazi dušika (N) | U uvjetima nedostatka vode u tlu (suša tijekom ljeta) korijen ne može usvojiti dušik iz tla potreban za rast sadnica. U takvim uvjetima potrebna je dodatna folijarna gnojidba gnojivima na bazi dušika kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj sadnica lijeske |
Gnojidba rodnih nasada
Gnojidba rodnih nasada predstavlja cijeli niz zahvata u gnojidbi lijeske, koja mora osigurati dovoljnu količinu hraniva za rast i razvoj lisne mase, ali isto tako i za rast i razvoj plodova. Za pravilnu provedbu gnojidbe rodnih nasada, potrebno je poznavati potrebe lijeske za hranivima. (Tablica 4).
Tablica 4. Potrebne količine hraniva (u kg) za prinos ploda lijeske
| Visina prinosa ploda | Dušik (N) kg | Fosfor (P2O5) kg | Kalij (K2O) kg |
| 3 tone | 69 | 54 | 54 |
U gnojidbi rodnih nasada razlikujemo sljedeće tehnološke zahvate:
- Jesensko-zimska gnojidba
- Proljetna gnojidba (prihrana) u tlo
- Folijarna gnojidba
Jesensko-zimska gnojidba rodnih nasada
Jesensko-zimska gnojidba rodnih nasada provodi se nakon završetka berbe plodova. Slično kao i kod planiranja meliorativne gnojidbe, analiza tla je važan alat za pravilnu provedbu ovog zahvata. Naime, iako postoje generalne smjernice u jesensko-zimskoj gnojidbi, bez analize tla, nije moguće utvrditi pravo stanje plodnosti tla.
U provedbi jesensko-zimske gnojidbe potrebno je poznavati sljedeće parametre:
- pH tla
- Količina organske tvari u tlu
- Količina biljci pristupačnog fosfora i kalija
pH vrijednost tla
Prvi i vrlo važan parametar je pH tla. Radi se o odnosu H+ iona (kiselih) i OH– iona (alkalnih) u vodenoj otopini tla i na adsorpcijskom kompleksu tla. pH vrijednosti oko 7,0 pokazuju ravnotežno stanje u tlu, i takva tla često označavamo kao pH neutralna tla. Niža pH vrijednost označava kisela tla, odnosno tla gdje je prisutan višak vodikovih H+ iona. I upravo je kiselost tla, vrlo čest problem koji smanjuje učinkovitost jesensko-zimske gnojidbe rodnih nasada lijeske. Kod niskih pH vrijednosti dolazi do slabijeg usvajanja hraniva iz tla te smanjene mikrobiološke aktivnost tla, te značajne degradacije i strukture tla. U tablici 5 prikazano je smanjeno usvajanje hraniva iz tla pri niskim, kiselim pH vrijednostima.
Tablica 5. Smanjeno usvajanje makrohraniva (dušik, fosfor i kalij) u tlima s niskim pH vrijednostima
| pH vrijednost tla | Dušik (N) | Fosfor (P) | Kalij (K) |
| 7,0 | 100% | 100% | 100% |
| 6,0 | 89% | 52% | 100% |
| 5,5 | 77% | 48% | 77% |
| 5,0 | 53% | 34% | 52% |
| 4,5 | 30% | 23% | 33% |
I dok kod povoljnih pH vrijednosti tla (pH 6,5-7,0) nema ograničenja u usvajanju hraniva iz tla, kod pH tla ispod 6,0, iskoristivost i mogućnost usvajanja hraniva iz tla se značajno smanjuje. Fosfor (P) je element koji je vrlo važan za zametanje cvjetnih pupova kod lijeske (i time značajnog utjecaja na broj plodova po stablu) vrlo se slabo usvaja već pri pH tla od 6,0. I to je jedan od vodećih razloga niskog uroda u brojnim proizvodnim nasadima lijeske. Stoga je kontrola pH tla važna mjera kako bi se pravilno provela jesensko-zimska gnojidba lijeske.
Izbor vapnenih materijala za kalcizaciju tla
Na tržištu postoji veliki broj različitih vapnenih materijala. Postoji nekoliko čimbenika o kojima treba voditi računa kod izbora vapnenog materijala, a to su:
- Cijena vapnenog materijala
- Neutralizacija vrijednost vapnenog materijala
- Oblik vapnenog materijala (prah, sitno drobljeni vapnenac, granula)
Glavni vapneni materijali su vapnenac (kalcij karbonat) koji sadrži 50-55% CaO, zatim dolomitno brašno (kalcij i magnezij karbonat) koji sadrži oko 30% CaO. Ostali vapneni materijali se vrlo rijetko koriste za kalcizaciju tla u proizvodim nasadima lijeske. Ovisno o pH vrijednostima i vrijednostima hidrolitskog aciditeta tla, prosječno se primjenjuje 600-1.200 kg/ha vapnenog granulata.
Vapnena (karbonatna) tla
Osim problema s niskim pH vrijednostima, postoje i problem visokih pH vrijednosti tla. Vapnena tla sadrže visoke količine ukupnih karbonata (CaCO3) u tlu i imaju pH vrijednosti u rangu od 7,2-8,5. Na takvim tlima, potrebno je u jesensko-zimskoj gnojidbi koristiti fiziološki kisela gnojiva (gnojiva na bazi sulfata), te tijekom vegetacije u folijarnoj gnojidbi primijeniti gnojiva na bazi mikroelemenata, prvenstveno željeza (Fe).
Povećanje količine organske tvari u jesensko-zimskoj gnojidbi
Drugi važan parametar plodnosti tla je količina organske tvari u tlu. Organska tvar je centralna komponenta plodnosti tla, ali isto tako i brojnih drugih svojstava tla – mikrobiološke aktivnosti, stabilne strukture, dobrog kapaciteta za vodu i zrak itd. Stoga o ovom parametru treba voditi računa. Optimalna količina organske tvari u tlima za uzgoj lijeske trebala bi biti u rangu od 3-5%. Ako je količina organske tvari u tlu ispod 3% (a u nekim nasadima zna biti i ispod 1,0%) potrebno je gnojidbom povećati količinu organske tvari u tlu.
Nekada je zreli stajski gnoj bio prvi izbor, međutim danas se u gnojidbi proizvodnih nasada lijeske primjenjuju peletirana organska gnojiva. Radi se o dehidriranom (prisilno ili prirodno sušenom stajskom gnoju) materijalu koji se proizvodi u obliku peleta (veličine 2-4 mm). Zbog manje količine vlage, doze primjene su značajno manje u odnosu na zreli stajski gnoj, te iznose od 1.000-3.000 kg/ha (ovisno o količini organske tvari u tlu). Zbog oblika peleta mogu se primjenjivati rasipačima za granulirana mineralna gnojiva.
Primjena organsko-mineralnih gnojiva
Radi se o novijoj tehnologiji proizvodnje gnojiva, gdje se spajaju prednosti dvije različite tehnologije; organske tvari i mineralne komponente. Na taj način se u jednom zahvatu gnojidbe mogu obaviti dvije mjere; primjena organske tvari i primjena mineralnih hraniva. Ova gnojiva postoje za obje grupe proizvođača; ekološke i konvencionalne.
Povećanje količine pristupačnog fosfora i kalija u tlu
Dva temeljna hraniva u jesensko-zimskoj gnojidbi su fosfor i kalij. Prema rezultatima analize tla, potrebno je odabrati odgovarajuća gnojiva, kako bi se osigurala dovoljna količina fosfora i kalija u tlu za rast i razvoj lijeske. Kod izbora gnojiva mogu se koristiti:
- Kompleksna NPK/PK gnojiva (formulacije NPK 7:20:30, PK 15:30 i slično)
- Miješana PK gnojiva (slične formulacije kao kod kompleksnih gnojiva)
- Pojedinačna fosforna gnojiva (16% ili 46% superfosfati)
- Pojedinačna kalijeva gnojiva (50% kalij-sulfat ili 60% kalij-klorid).
U praksi se najčešće primjenjuju kompleksna PK gnojiva (PK 20:30 ili PK 15:30), a dodatne potrebne količine fosfora ili kalija, nadopunjavaju se primjenom pojedinačnih fosfornih ili kalijevih gnojiva.
Proljetna prihrana (gnojidba) lijeske
Kretanjem vegetacije u proljeće, rastu potrebe za hranivima, posebno za dušikom (N). Dušik (N) je element rasta i razvoja, kako lisne mase tako i plodova, te je potrebno osigurati dovoljnu količinu dušika za rast i razvoj. Iako važan element, pogrešnim načinom primjene, izborom oblika dušika i krivom dozom, značajno se smanjuje pozitivan učinak dušika u gnojidbi lijeske. U većini proizvodnih nasada, dušik se primjenjuje u dva tretmana; nakon završetka zimskog mirovanja (za rast vegetativne mase) i početkom ljeta (za rast plodova). Ovo su dva optimalna termina za primjenu dušika.
Tablica 6. Preporučene količine dušika (N) u gnojidbi rodnih nasada lijeske na različitim tipovima tla
| Vrijeme primjene | Kisela i neutralna tla | Karbonatna (vapnena tla) |
| Početak vegetacije | 50-60 kg/ha KAN (27% N) | 80-100 kg Amonij-sulfat (21% N) |
| Početak ljetnog razdoblja (rast ploda) | 80-120 kg/ha KAN (27% N) | 120-140 kg Amonij-sulfat (21% N) |
U modernom pristupu gnojidbe rodnih nasada lijeske, sve se više koriste i novija gnojiva na bazi dušika (N) koji sadrže inhibitore enzima ureaze, te se time produžava učinak gnojidbe dušikom, bez značajnije potrebe povećanja doze dušika po hektaru i bez opasnosti od gubitaka ispiranjem. Kako lijeska ima plitak korijen, najveći problem u klasičnoj primjeni dušičnih gnojiva su gubici koji nastaju ispiranjem oborinama u dublje slojeve tla.
Folijarna gnojidba rodnih nasada lijeske
Osim klasične gnojidbe u tlo (jesensko-zimske ili proljetne), u rodnim nasadima lijeske provodi se i folijarna gnojidba. Kako nasad lijeske ima vrlo veliku lisnu površinu koja može usvajati gnojiva, ovaj način gnojidbe vrlo je učinkovit. Dodatna prednost folijarne gnojidbe je mogućnost miješanja sa zaštitnim sredstvima (fungicidi, insekticidi) pa se u jednom prohodu mogu obaviti dva, tehnološki vrlo važna zahvata.
U folijarnoj gnojidbi lijeske mogu se koristiti sljedeća gnojiva:
- Biostimulatori (aminokiseline, ekstrakti morskih algi, mikroalge)
- Makroelementi (dušik, fosfor, kalij)
- Mezoelementi (magnezij, kalcij, sumpor)
- Mikroelementi (željezo, mangan, cink, bakar, molibden, bor)
Biostimulatori
Radi se o posebnoj grupi preparata koji se primjenjuju u folijarnoj gnojidbi lijeske radi povećanja otpornosti na nepovoljne agroekološke uvjete (niska temperatura, suša, visoka temperatura i sl.), poticanje fizioloških procesa u biljci (oplodnja, rast plodova, sinteza suhe tvari) i bolje usvajanje hraniva. Iz ove grupe proizvoda najčešće se primjenjuju preparati na bazi aminokiselina (protiv stresnih uvjeta) i preparati na bazi ekstrakta algi (bolja cvatnja i oplodnja). Posebno dobar učinak na bolju cvatnju i oplodnju, primjena ekstrakta algi u kombinaciji sa gnojivima na bazi bora (B).
Makroelementi (dušik, fosfor, kalij)
Folijarna gnojidba makroelementima provodi se prilikom povećane potrebe lijeske za pojedinim hranivom u specifičnim fazama rasta. Dušik (N) se uglavnom primjenjuje tijekom faze rasta ploda, kada je povećana potreba za dušikom (N). U istoj fazi lijeska ima povećane potrebe i za kalijem (K), pa se kombinacija ova dva elementa u kombinaciji s biostimulatorima, primjenjuje tijekom ljetne faze rasta i razvoja ploda lijeske.
Mezoelementi (kalcij, magnezij, sumpor)
Kalcij (Ca) ima posebno mjesto u folijarnoj gnojidbi lijeske. Ima važnu ulogu u kvaliteti ploda lijeske, pogotovo kod uzgoja lijeske na kiselim tlima. U takvim uvjetima, lijeska ne može iz tla usvojiti potrebne količine hraniva, te je potrebnu količinu kalcija potrebno nadoknaditi folijarnom gnojidbom.
Mikroelementi (željezo, mangan, cink, bakar, bor)
Mikroelementi imaju specifičnu ulogu u fiziološkim procesima tijekom vegetacije lijeske. Iako su potrebne male količine, njihova važnost je velika, te se redovno primjenjuju u folijarnoj gnojidbi lijeske. Najčešće se primjenjuju gnojiva na bazi bora (B) za bolju cvatnju i oplodnju, te gnojiva na bazi cinka (Zn) za bolji rast plodova i bolju iskoristivost dušika. Na karbonatnim (vapnenim) tlima mogu se javiti jače izraženi nedostaci mikroelemenata, pa se na takvim tlima, primjenjuju miješana gnojiva koja sadrže sve važne mikroelemente.
Pročitajte o zaštiti lijeske:
Kako planirati suzbijanje bolesti i štetnika lijeske?
.){kind=link}