Mnogi plantažni nasadi jabučastog i koštičavog voća, te neki vinogradarski položaji u središnjem i sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske značajno su ove sezone oštećeni niskim proljetnim temperaturama zabilježenim sredinom zadnje dekade travnja, pa berbe 2016. nije ni bilo! Kad zbog ekstremnih klimatskih uvjeta izostane rodnost voćaka, tada naknadno bilježimo jači vegetativni rast. Krošnje su bujnije, manje prozračne, razvija se puno mladica. Uvjeti za razvoj različitih uzročnika bolesti još su povoljniji nego u normalnim (rodnim) godinama.
Ako količina i raspored oborina u proljetno-ljetnom razdoblju bude iznad prosječnih očekivanja, a temperature optimalne, zbog epidemije uzročnika različitih pjegavosti i paleži lišća, plamenjača i hrđa već krajem ljeta mnoga voćna stabla prijevremeno izgube lišća (vidljivo na osjetljivim sortama jabuka, šljiva, krušaka, te višnjama, orasima, trešnjama i dr.).
Zbog povećane vlažnosti jači razvoj bolesti
Proljetos je svibanj, na svim mjernim lokalitetima gdje smo bilježili štete od smrzavanja u voćarstvu, bio iznadprosječno vlažan. Nerijetko s količinama oborina većim od 120 mm. U patogenezi većine uzročnika biljnih bolesti u voćarstvu je poznato da prve zaraze najčešće bilježimo od druge dekade travnja do kraja svibnja. tada potrebno obaviti usmjerene mjere zaštite kako bi se naknadno spriječila prijevremena defolijacija.
Pritom se zadnjih sezona javljaju nove bolesti koje uzrokuju prijevremeno otpadanje lišća, npr. zvjezdasta pjegavost lišća jabuke (Marssonina mali), a neke postaju sve učestalije zbog prilagodbe uzročnika bolesti klimatskim promjenama. Primjerice, u našoj zemlji tek od početka 1990-ih postoji spoznaja da kozičavost lišća višnje i trešnja (Blumeriella jaapii) formira savršeni ili spolni stadij. Time uzročnik bolesti dobiva novi način prezimljenja i brojniji “izvor” za prve proljetne zaraze. Poznato je da na trešnjama od gljivičnih uzročnika bolesti najčešće pronalazimo simptome i bilježimo štete od uzročnika šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla). Također paleži cvijeta i trulež plodova (Monilina spp.).
Kozičavost lišća smo gotovo uvijek i često pronalazili na višnjama. Zato jer su do pojave savršenog stadija konidije iz acervula na prezimljujućem miceliju uvijek bile brojnije na višnjama. Pritom je i inkubacija na trešnjama trajala dulje. Stoga su višnje donedavno smatrane puno osjetljivijim na kozičavost nego trešnje.
„Nova“ kozičavost lišća sve češća u voćnjacima
Osim što se formiranjem savršenog stadija u Hrvatskoj pojavila “nova” kozičavost lišća, zadnjih desetak godina se promijenio i uzgoj trešnje. Podizanjem plantažnih nasada trešnje na slabo bujnim vegetativnim podlogama (Gisela, Weiroot i dr.) broj sadnica se po jedinici površine značajno povećao (1000 kom./ha). Uvode se nove sorte od kojih su neke osjetljivije na kozičavost lišća (npr. Kordia, Van i dr.), a takvi se voćnjaci pokrivaju mrežom protiv tuče.
Stoga, umjesto ranije dominantne bolesti šupljikavosti lišća (Stigmina carpophilla), koju smo često pronalazili pri uzgoju trešnja kao pojedinačnih i visokih stablašica uz okućnice (vikendice), zadnjih sezona u suvremenim nasadima trešnje, guste sadnje s mrežom protiv tuče, kozičavost (Blumeriella jaapii) postaje sve češću bolest koja uzrokuje prijevremeno žućenje i otpadanje lišća. Kod šupljikavosti, okrugle pjega koje nastaju na lišću trešnje imaju promjer 3-5 mm. Te su pjega u početku tamnocrvene do ljubičaste boje. Ako je zaražen mladi list, središnji dio pjega ispada, pa list ostaje probušen.
Kod kozičavosti su okrugle pjege značajno sitnije (1-3 mm) i zagasitoljubičaste boje. S naličja lista na mjestu pjega nastaju prljavobijele nakupine (acervuli gljive). Na njima se formiraju infektivne konidije i za dovoljno vlažna vremena sekundarno šire zarazu. Kad se broj pjega poveća lišće trešnje poprima žućkastu boju i ubrzo otpada. Epidemiološki uvjeti za razvoj kozičavosti i šupljikavosti lišća trešnje su vrlo slični (vidi Tablicu). Sve do pojave savršenog (spolnog) stadija, uzročnik kozičavosti se održavao prezimljenjem. U formi micelija na zaraženom lišću ili u obliku acervula u lenticelama na kori grana.
Nakon pojave savršenog stadija, primarne (proljetne) zaraze postaju jače, ne samo kod nas, nego i u drugim europskim zemljama. Pritom se u zaraženom lišću tijekom zime formiraju apoteciji s askusima (na 1 cm2 lisne površine može nastati 350-400 apotecija). Smatra se da kritično proljetno razdoblje za primarne zaraze uzročnikom kozičavosti traje od početka druge polovice travnja, pa sve do kraja svibnja. U tom bi razdoblju trebalo provesti barem dvije ili za iznadprosječno kišnog razdoblja tri usmjerene zaštite radi suzbijanja bolesti trešnje.
Kao u većini koštičavih voćaka, i za trešnje preporučujemo u integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji provoditi preventivna tretiranja bakarnim pripravcima. U jesen u vrijeme otpadanja lišća i kasnim zimskim rokovima prije otvaranja pupova. Većina bakarnih fungicida u našoj je zemlji registrirana za suzbijanje šupljikavosti lišća (Stigmina). Jedino je Champion Flow SC za kozičavost lišća trešnje i višnje.
U globalnim promjenama klime, primjena bakarnih pripravaka u voćarstvu postaje neophodna potreba. Zato jer pored šupljikavosti i kozičavosti, daju izvjesnu zaštitu protiv paleži cvijeta (Monilinia), bakterijske pjegavosti (Pseudomonas) i drugih bolesti koje napadaju drvo na mjestima “mrazopuca”. Od organskih površinskih fungicida koji su registrirani za suzbijanje kozičavosti lišća tijekom vegetacije u našoj zemlji ističemo dodine (Chromodin WP), ditianon (Delan 700 WDG) i mankozeb (Dithane DG i sl.).
Kako smanjiti pojavu bolesti?
Sve preventivne agrotehničke mjere kojima se smanjuje zadržavanje vlage u krošnji trešnje umanjuju vjerojatnost jače pojave kozičavosti lišća, ali i drugih uzročnik bolesti. Npr. uravnotežena gnojidba bez previše dušičnih hraniva i pravilna rezidba. Tijekom ili krajem cvatnje ne preporučujemo koristiti dodine. Zbog negativnog utjecaja na klijavost polena. Mankozeb se smije koristiti samo nakon berbe plodova trešnje. Ostali organski fungicidi koji su dopušteni u trešnjama protiv šupljikavosti, npr. kaptan (Captan WP, Kastor) umanjuju napad kozičavosti. Također, kombinirani pripravci koji sadrže dvije djelatne tvari, a dopušteni su za suzbijanje paleži cvijeta i truleži plodova trešnje (Monilinia). Npr. Nativo WG, Luna Experience SC i Signum DF. Prema praktičnim iskustvima iz Međimurja pokazuju izvrstan sekundarni učinak na kozičavost lišća (vidi slike).