Ivana (29) i Matija (31) Panić iz Vrbove u Brodsko-posavskoj županiji uspješno se kao mladi ljudi bave voćarstvom. S površinom nešto većom od 3 hektara i oko 3000 stabala trenutačno su jedni od najvećih proizvođača dunja u Hrvatskoj. Planiraju posaditi i novu plantažu dunja.
Još kao djevojka i mladić maštajući o zajedničkom životu Ivana i Matija počeli su podizati voćnjake i čvrsto odlučili ostati na selu. Još tada smatrali su da se dobrim idejama i projektima i uz puno rada, ljubavi i zalaganja može opstati i solidno živjeti u Slavoniji.
Tisuću stabala dunje
U braku su 6,5 godina, a već su zajednički puno napravili na proširenju svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Još dok su ,,hodaliʺ, dakle prije braka, posadili su prvu plantažu lijeske. Nju su u međuvremenu proširili na 4 hektara, a potom su na jednom hektaru posadili i prvu plantažu s tisuću stabala dunja. Riječ je o nasadu koji je sada u punom rodu, u kojemu su ovih dana počeli rezidbu. Dok u siječanjsko predvečerje obilazimo dunjik pitam ih zašto su se odlučili za sadnju plantaže dunje, voćne vrste koja je inače slabo zastupljena u Slavoniji, pa i Hrvatskoj?
–Za dunju smo se odlučili zato što smo vidjeli da u Hrvatskoj u to vrijeme nije bilo intenzivnijih nasada tog voća. Pretpostavljali smo da svaka roba ima svoga kupca i da će se i dunje moći prodati. Poslušali smo i braću Gabrijela i Ivana Babića iz Godinjaka, koji imaju velike voćnjake i registrirane rasadnike voćnih sadnica. Oni su nam savjetovali i preporučili sadnju dunje. Na našu odluku za dunju bilo je presudno i to što dunja cvjeta kasno, poslije većine drugih kontinentalnih vrsta voća. Tako često izbjegava veće štete od kasnih proljetnih mrazova. Zbog sve izraženijih klimatskih promjena i vremenskih neprilika posljednjih desetak godina ti mrazovi su sve izraženiji. Nanose sve veće štete voćarima u cijeloj Hrvatskoj, kažu naši domaćini Ivana i Matija.
Što se tiče uzgoja dunje u početku su dosta lutali, pa i improvizirali. Nisu imali dovoljno kvalitetnih informacija i savjeta, pa su, kažu, postupno svladavali tehnologiju često učeći i na vlastitim greškama. U prvom nasadu posadili su dunje na razmak 4×2 metra i odlučili se za vretenasti uzgojni oblik. Od sorti glavna je jabukolika leskovačka dunja zastupljena s 90 posto i 10 posto kruškolika vranjska koja služi kao oprašivač.
U međuvremenu posadili su još 1000 stabala dunja koje su također već u rodu, a prije dvije godine još tisuću stabala. Sljedeće godine planiraju proširiti nasad dunja za još oko 1000 sadnica, s tim da planiraju uvesti neke druge sorte: champion, bereczki, hemus i još neke. Nadaju se kada svi nasadi budu u rodu da će proizvoditi više od sto tona dunja.
–Uz primjenu propisane agrotehnike, rezidbe, gnojidbe, zaštite u našim nasadima može se u prosječnim godinama ostvariti prinos od 30 do 40 tona dunje po hektaru. Prošle godine godine urod nam je bio nešto niži. Zbog jakog kasnog mraza izmrznuo dio cvjetnih pupova, a imali smo i štetu od tuče. Potražnja za plodovima dunje bila je velika tako da ni izbliza nismo mogli podmiriti sve zahtjeve tržišta, kaže Matija.
Kaže kako su ove godine prvu klasu prodavali po cijeni od 4 kune za kilogram. Zanimljivo je, ističe, da za njihovu dunju vlada zanimanje i u Sloveniji i Italiji. Zbog toga idu na proširenje površina i povećanje proizvodnje.
Bespovratna sredstva EU veliki vjetar u leđa Panićima
–Uz prodaju dunje u svježem stanju eksperimentalno smo počeli proizvoditi i rakiju dunjevaču. Želja nam je prerađivati plodove dunja u kompote, pekmeze, kitnkes, sokove… Međutim, to za sada ne stižemo jer većinu poslova u našim voćnjacima obavljamo sami. Na žalost, na selu više nema radne snage. Nema ljudi koji bi i uz solidno plaćanje mogli kvalitetno obaviti neke poslove, kaže Ivana.
Veliki vjetar u leđa OPG-u Panić bilo je bespovratnih 50 tisuća eura. Njih su kao mladi poljoprivrednici ostvarili kroz Podmjeru 6.1.1. Programa ruralnog razvoja. Ta financijska potpora Europskog fonda za ruralni razvoj dala im je veliku nadu da će uspjeti u svojim namjerema. Dala im je nadu da neće morati „trbuhom za kruhom“ potražiti bolji život vani.
–Prošli smo i na natječaju za podmjeru 6.2.1 Programa ruralnog razvoja koja OPG-ima omogućava pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti. Za novih bespovratnih 50 tisuća eura odlučili smo nabaviti mehanizaciju i dodatno se baviti uslugama iskopa, ravnanja i odvoza zemlje, vađenja panjeva i krčenja zapuštenih površina. To nam se činilo kao dobra prilika za dodatnu zaradu kojom bismo si osigurali sigurnost prihoda na OPG-u.
–Uvidjeli da je voćarstvo pojedinih godina jako rizičan posao zbog klimatskih promjena i vremenskih nepogoda kojih je zadnjih godina sve više. Smatramo da je pametno osigurati dodatan prihod, budući da troškovi doprinosa i održavanja voćnjaka te samog OPG-a ostaju isti i onda kad, zbog loše godine, urod podbaci, kaže mladi par.
