Nakon završetka berbe plodova pravo je vrijeme za dodatnu jesensku folijarnu gnojidbu brojnih drvenastih kultura (trešnja, breskva, vinova loza, lijeska i dr.). Ovo je jednostavna i lako primjenjiva agrotehnička mjera, kojom se drvenastim kulturama osiguravaju prijeko potrebni makro i mikroelementi za dobar start vegetacije u sljedeće proljeće.
Ova mjera, unatoč relativno niskim troškovima, može značajno povećati prinose sljedeće godine. To ukazuje na visoku isplativost ulaganja u preciznu i učinkovitu folijarnu gnojidbu, maksimizirajući iskoristivost, što je posebno važno kod skupljih hraniva kao što su mikroelementi. Ali za bolju učinkovitost ove mjere, potrebno je poznavati specifičnosti svake drvenaste kulture. Ovaj pristup nije samo korektivna mjera za trenutne nedostatke, već predstavlja proaktivnu strategiju za izgradnju rezervi hraniva. Dok gnojidba u tlo osigurava dugoročnu opskrbu hranivima putem korijena, jesenska folijarna gnojidba izravno cilja na stvaranje “rezerve” hraniva unutar same biljke.
To znači da se hranjive tvari, poput dušika, bora, cinka i magnezija, apsorbiraju kroz list i pohranjuju u trajnim organima (korijen, stablo, pupovi).Ova akumulacija rezervi ključna je za početak vegetacije u sljedećoj godini, osobito u rano proljeće kad je aktivnost korijena još uvijek ograničena zbog niskih temperatura tla ili drugih nepovoljnih uvjeta. Time se osigurava snažan start novog vegetacijskog ciklusa, bez obzira na klimatske izazove, što izravno utječe na prinos i vitalnost voćaka. Međutim, glavni preduvjet je zdrava lisna masa jer samo fiziološki aktivan list može usvojiti hraniva i deponirati ih u trajne organe. Zato je važno provesti dodatne mjere zaštite lista i nakon berbe, pogotovo kod koštičavih voćaka koje se beru početkom ili sredinom ljeta. Ako je došlo do promjene boja lista (fiziološko starenja lista) ili je lisna masa oštećena bolestima, folijarna gnojidba neće dati očekivani učinak.
Fiziološki aspekt jesenske folijarne gnojidbe drvenastih kultura
Fiziološki mehanizam apsorpcije i translokacije hraniva putem lista u jesen ključan je za razumijevanje učinkovitosti jesenske folijarne gnojidbe. Nakon berbe plodova, drvenaste kulture i dalje posjeduju dovoljno zdrave i aktivne lisne mase koja može usvajati hraniva.U tom razdoblju, kad se bliži zimsko mirovanje, biljka aktivno preusmjerava hranjive tvari iz lista u svoje trajne organe – korijen, stablo i pupove. Znanstvenim istraživanjima dokazano je da se svi makro i mikro elementi uneseni folijarno nakon berbe, translociraju iz lista u korijen, koru i pupove unutar 2 do 3 tjedna nakon primjene.Ove akumulirane zalihe hraniva predstavljaju jedini izvor hranjivih tvari za biljku na početku sljedećeg vegetacijskog ciklusa, posebno u rano proljeće kad je aktivnost korijena smanjena zbog niskih temperatura tla i zraka.Naime, bubrenje pupova, cvatnja i zametanje plodova u proljeće odvijaju se uglavnom na osnovi rezervnih tvari koje je biljka uskladištila u prethodnoj vegetaciji.
Savjet plus: Umjesto klasične otopine granulirane UREE (koja sadržava štetan biuret i određeni postotak dušika u amonijskom obliku), preporuča se primjena formuliranih otopina na bazi UREE bez biureta i u kompleksu s karboksilnim kiselinama niske molekularne mase (LMW). Takve otopine (gnojivo Nitrotecnia N20, proizvođač Carbotecnia) nemaju fitotoksični učinak na list, a karboksilne kiseline dodatno ubrzavaju usvajanje i translokaciju hraniva (mikro i makroelemenata) unutar drva i korijena.
Tablica 1. Sastav gnojiva na bazi mikroelemenata za jesensku folijarnu gnojidbu drvenastih kultura
| COKTAIL JADE | MIKRO PLUS ULTRA | |
| Proizvođač gnojiva: | Rovensa Next (ex. Tradecorp, Španjolska) | Intermag (Poljska) |
| Željezo (Fe-EDTA helat): | 4,2% | 6,3% |
| Mangan (Mn-EDTA helat): | 4,2% | 2,8% |
| Cink (Zn-EDTA helat) | 0,8% | 0,9% |
| Bor (B), vodotopivi: | 0,9% | 0,7% |
| Bakar (Cu-EDTA helat): | – | 0,4% |
| Molibden (Mo), vodotopivi: | – | 0,15% |
| Magnezij (MgO), vodotopivi: | 5,1% | – |
| Sumpor (SO3), vodotopivi: | 10,0% | – |
Koštičavo voće (trešnja, višnja, breskva) i badem
Berba koštičavog voća se obavlja tijekom ljetnih mjeseci te krajem kolovoza i početkom rujna više nema plodova na stablima. Kako je razdoblje od berbe plodova do optimalnog vremena za jesensku folijarnu gnojidbu dug, potrebno je redovito primijeniti mjere zaštite lista od bolesti, kako bi se sačuvala zdrava i aktivna lisna masa. Posebnost ove grupe kultura je da cvatnja u sljedećoj sezoni počinje prije razvoja lisne mase te nije moguće obaviti folijarnu gnojidbu prije cvatnje. Za ovu grupu kultura posebno su važni bor (B) i cink (Zn) te se jesenskom folijarnom gnojidbom stvara potrebna rezerva ova dva važna elementa. Bor je važan za cvatnju i oplodnju, dok je cink važan za sintezu prirodnog hormona rasta, auksina.
Osim primjene mikroelemenata, kod ovih kultura se u jesenskoj folijarnoj gnojidbi može primijeniti i dušik (u obliku UREE) te biostimulatori na bazi morskih algi (zbog visokog sadržaja prirodnih hormona). Dodatno, ako je voćnjak izložen čestom stradanju od niskih temperatura u vrijeme cvatnje, u jesenskoj folijarnoj gnojidbi primjenjuje se i kalij (K). Povećanje količine kalija značajno će povećati otpornost na smrzavanje u cvatnji sljedeće vegetacije.
Tablica 2. Preporuka za jesensku folijarnu gnojidbu koštičavog voća
| Nasadi u dobroj kondiciji | Mješavina mikroelemenata + gnojiva na bazi dušika (UREE) |
| Nasadi u lošoj kondiciji; nasadi na karbonatnim (vapnenim) tlima | Pojedinačni mikroelementi (B, Zn-EDTA helat) + gnojiva na bazi dušika (UREE) |
| Nasadi skloni čestom smrzavanju u vrijeme cvatnje | Dodatna primjena gnojiva na bazi kalija (K) |
Vinova loza
Berba grožđa kod vinove loze, obično završava sredinom rujna te se nakon toga može obaviti jesenska folijarna gnojidba vinove loze. Kod vinove loze naglasak je na primjenu mikroelemenata cinka (Zn), mangana (Mn) i željeza (Fe) uz primjenu magnezija (Mg). Kod vinove loze, primjena bora (B) u jesenskoj gnojidbi nije od posebne važnosti, jer cvatnja vinove loze ide dosta kasno, kad već postoji razvijena lisna masa u proljeće i mogućnost folijarne primjene u proljeće.
Ova tehnološka mjera posebno je važna kod uzgoja vinove loze na karbonatnim (vapnenim) tlima, gdje je usvajanje mikroelemenata i magnezija iz tla vrlo slabo. Dodatan problem na takvim tlima predstavlja i nedostatak oborina u rano proljeće, koje smanjuje usvajanje hraniva iz tla, pa je kretanje vegetacije vrlo slabo i nejednolično. Kod vinove loze, ova mjera se može kombinirati i s primjenom fungicida na bazi sumpora i bakra.
Tablica 3. Preporuka za jesensku folijarnu gnojidbu vinove loze
| Nasadi u dobroj kondiciji | Mješavina mikroelemenata + magnezij (Mg) |
| Nasadi u lošoj kondiciji; nasadi na karbonatnim (vapnenim) tlima | Mješavina mikroelemenata + magnezij (Mg) + gnojiva na bazi dušika (UREE) |
Jabuka
U uzgoju jabuke u Hrvatskoj prisutan je veliki broj sorata koje imaju različito vrijeme dozrijevanja i berbe. Najranije se bere sorta gala (već početkom kolovoza) dok berba kasnih sorata završava početkom ili sredinom listopada (fuji, breaburn i granny smith). Tome onda treba prilagoditi i jesensku folijarnu gnojidbu. Problem je primjena kod kasnih sorata, gdje se fiziološka starost lista (promjena boje) gotovo poklapa s berbom plodova kad nije preporučljivo primjenjivati mikroelemente na bazi helata. Nakon berbe kasnih sorata jabuke više nema transporta hraniva iz lista u drvo te jesenska folijarna gnojidba nema učinka.
Tako da primjena jesenske folijarne gnojidbe kod jabuke ovisi o sorti i vremenu berbe. Za jabuku se u jesenskoj folijarnoj gnojidbi primjenjuje dušik (u obliku UREE) te svi fiziološki važni mikroelementi (B, Fe, Mn, Zn). Ovisno o stanju nasada, dodatno se primjenjuje i fosfor (P) te mikroelement molibden (Mo). U starijim nasadima, potrebno je koristiti i posebno formulirana gnojiva, na bazi Al-lignosulfonata (preparati Idai Brotaverd ili +PROD) koji potiču bolje usvajanje i kolanje hraniva kroz provodne snopove unutar trajnih organa. U uzgoju jabuka je ovo vrlo važna tehnološka mjera, jer se u intenzivnom uzgoju jabuke postižu visoki prinosi, često i više od 60 tona ploda po hektaru. Tako visoki prinosi iscrpljuju stabla i troše velike količine hraniva te je dodatna gnojidba vrlo važna.
Kod jabuke je potrebno odvojiti primjenu otopine UREE u jesenskoj folijarnoj gnojidbi od primjene visoke koncentracije UREE za defolijaciju lista na kraju jeseni. U jesenskoj folijarnoj gnojidbi primjenjuje se 5-10 kg UREE/ha (ovisno o kondiciji nasada) te se isključivo primjenjuje u kolovozu i prvoj polovici rujna (samo kod ranih i srednje kasnih sorta). Primjena UREE za defolijaciju ide kasnije i u jačim dozama. Međutim, kako je u zadnjih 10-ak godina došlo do značajne promjene klimatskih uvjeta u jesen (tople i vlažne jeseni), napušta se praksa defolijacije s otopinom UREE zbog viška dušika. Umjesto toga, proizvođači počinju koristiti preparate na bazi Cu-EDTA helata (5-10 kg/ha) ili se koriste posebni preparati za defolijaciju (Copfall, proizvođač Altinco, Španjolska).
Tablica 4. Preporuka za jesensku folijarnu gnojidbu jabuka
| Nasadi u dobroj kondiciji | Mješavina mikroelemenata (2-3 kg/ha) + gnojiva na bazi dušika (UREE) ili Pojedinačni mikroelementi (B, Zn. Mn, Fe) + gnojiva na bazi dušika (UREE) |
| Nasadi u lošoj kondiciji; stariji nasadi | Mješavina mikroelemenata (2-3 kg/ha) + gnojiva na bazi molibdena (Mo) + gnojiva na bazi dušika (UREE) + preprati na bazi Al-lignosulfonata ili Pojedinačni mikroelementi (B, Zn. Mn, Fe) + gnojiva na bazi molibdena (Mo) + gnojiva na bazi dušika (UREE) + preprati na bazi Al-lignosulfonata |
Lijeska
Za razliku od ostalih drvenastih kultura, lijeska ima vrlo specifično razdoblje cvatnje. Cvatnja lijeske događa se tijekom zime, obično od prosinca do ožujka, ovisno o sorti i vremenskim uvjetima. Cvatnja se odvija prije listanja, što omogućuje učinkovitije oprašivanje vjetrom. Lijeska ima izuzetno zanimljiv i dug proces oplodnje. Iako se oprašivanje vjetrom odvija u veljači ili ožujku, oplodnja se ne događa odmah. Peludno zrno klija na njušci tučka, ali njegov daljnji rast se prekida i ono miruje dok se plodnica potpuno ne razvije. Do same oplodnje i razvoja ploda može proći više mjeseci, sve do svibnja, kad temperature postanu povoljne za nastavak procesa. Stoga je izbor gnojiva za jesensku folijarnu gnojidbu lijeske potrebno prilagoditi specifičnosti cvatnje.
Kod lijeske je ključno osigurati dovoljan broj i dobru i dugotrajnu klijavost polenovih zrnaca. Važnu ulogu u tom procesu ima mikroelement bor (B), uz molidben (Mo) i fosfor (P). Isto tako, preporuča se primjena biostimulatora na bazi hladno prešane morske alge koji su bogati prirodnim hormonima. Osim toga, primjena bisotimulatora na bazi morskih algi, značajno će povećati i otpornost na niske temperature tijekom zimskog razdoblja, što također poboljšava cvatnju i oplodnju lijeske.
Tablica 5. Preporuka za jesensku folijarnu gnojidbu lijeske
| Redovna preporuka gnojiva, nasadi u dobroj kondiciji | Gnojiva na bazi bora (B) + biostimulator na bazi hladno prešane morske alge |
| Dodatni tretmani uz primjenu gnojiva na bazi bora (B) | Gnojiva na bazi fosfora (P) + gnojiva na bazi molibdena (Mo) |
Preporuke za optimalnu praksu za jesensku folijarnu gnojidbu drvenastih kultura
- Analiza tla i lista: Prije bilo kakve gnojidbe, preporučuje se provesti detaljnu analizu tla i folijarnu analizu lista nakon berbe. To omogućuje precizno utvrđivanje bilance hraniva i specifičnih nedostataka, što je temelj za ciljanu i učinkovitu gnojidbu
- Optimalno vrijeme primjene: Gnojidbu provoditi isključivo nakon berbe plodova, dok je lisna masa još uvijek zdrava i fotosintetski aktivna, a prije prirodnog opadanja lista.
- Odabir proizvoda i koncentracija: Koristiti gnojiva s mikroelementima u helatnom obliku (EDTA ili DTPA) za brzu i učinkovitu apsorpciju, posebno u nepovoljnim jesenskim uvjetima (niže temperature zraka). Strogo se pridržavati preporučenih doza i koncentracija za svaku kulturu kako bi se izbjegla fitotoksičnost koja će smanjiti učinak gnojidbe
- Specifične potrebe kultura: Prilagoditi vrstu i dozu hraniva specifičnim potrebama svake kulture
- Integrirani pristup: Jesensku folijarnu gnojidbu smatrati ključnim dodatkom osnovnoj gnojidbi tla. Ova sinergija osigurava sveobuhvatnu gnojidbu drvenastih kultura, jačajući njihovu otpornost na stres i osiguravajući stabilne te visoke prinose u dugoročnom razdoblju
Primjenom jesenske folijarne gnojidbe i ovih preporuka, proizvođači mogu značajno poboljšati zdravlje, vitalnost i produktivnost svojih nasada drvenastih kultura, osiguravajući uspješnu sljedeću vegetacijsku sezonu i održivu i profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Slika rezerva: foto:Shutterstock
Foto: dr. sc. David Gluhić
Naslovna foto: Shutterstock
.){kind=link}