Priprema tla
Jagode je najbolje saditi na ravnom, ne previše strmom tlu. Zemlju prekopamo (preštihamo) i dobro je usitnimo. Prije obrade gredicu bi trebali pognojiti stajskim gnojem pa ga odmah pri obradi ukopati u tlo.
Kasnije se dodaje i mineralno gnojivo. Sad je vrijeme za pripremu tla na gredici jer jagode možemo saditi u jesen, ali i u proljeće.
Sadimo ih u redove ili u kućice, no bolje ih je saditi u redove.
Razmak između redova može varirati, no optimalni razmak je 70 cm, dok je razmak među biljkama u redu 40 cm.
Teško je preporučiti neku određenu sortu jer postoje mnogobrojne sorte i svake godine na tržištu se pojavljuju nove. Najbolje je da se o svojstvima određene sorte raspitate kod prodavača u rasadniku. Za uzgoj u kućnom vrtu svakako su pogodne mjesečarke koje cvatu i rode od svibnja do listopada pa je sezona jagoda znatno duža nego u slučaju da posadite jagode koje rode samo jednom u sezoni.
Kada ste kupili sadnice, svaku posebno pažljivo pregledajte, odrežite im vrhove korijenja i uklonite suho lišće. Nakon sadnje dobro ih zalijte.
Tijekom sezone često ih treba zalijevati i povremeno prihraniti mineralnim gnojivom, osobito u vrijeme cvatnje, formiranja i dozrijevanja plodova.
Osim toga, nasad treba redovito plijeviti jer jagode ne podnose nikakav korov. Kada plodovi počnu dozrijevati, beru se rano ujutro ili uvečer samo potpuno zreli plodovi. Nakon berbe postojeći nasad može se rasađivati ili se postojeći i novonastali izdanci uklone.
Jagode su otporne na zimu i ako ih pravilno njegujemo, rast će i donositi plod četiri godine, a nakon tog vremena potrebno je obnoviti nasad.
Folija ili malč
Može se dogoditi da pri berbi imamo određenih problema.
Naime, plodovi koji zbog svoje težine leže na zemlji počinju trunuti i oni su izgubljeni. Kako bismo izbjegli tu pojavu, o tome treba razmišljati prije sadnje.
Stoga je dobro ako jagode uzgajamo na foliji. Najpogodnija je deblja crna plastična folija širine oko 50 cm. Folija se prostre po gredici, krajevi se učvrste da ih ne bi dizao vjetar, na svakih 40 cm napravi se rupa i tu se sadi sadnica.
Prednost uzgoja na foliji je u tome što neće biti korova pa nećemo morati plijeviti nasad.
Ako zbog nekog razloga ne želite koristiti foliju, prostor oko jagoda može se malčirati slamom ili usitnjenom drve nom korom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPretočite mirise iz prirode
Sljedeći članakŠipak – za jačanje otpornosti organizma
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.