Najčešće je to u razdoblju opadanja lišća, pa je to razdoblje vrlo bitno u zaštiti voćaka i mjere suzbijanja ne smiju se propustiti. Osobito je to važno kod nekih bakterioza, kao što je bakterijski rak koštičavih voćaka. Glavna kemijska mjera suzbijanja ove bolesti ujesen je tretiranje fungicidima na bazi bakra. (bordoška juha, Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Champion WP, Champ Formula 2 FL SC, Kocide DF, Cuprocaffaro 50 WP, Cuprablau Z WP i mnogi drugi).

Bakterijski rak – simptomi bolesti

Smatra se da je bakterijski rak najopasnija bolest koštičavih voćaka. Zao jer nema djelotvornih zaštitnih mjera kad bolest već zahvati nasade. Uzročnik je opasna patogena bakterija Pseudomonas morsprunorum. (sinonim Pseudomonas syringae pv. mors-prunorum). Može uzrokovati rak na svim koštičavim voćkama iz roda Prunus. (trešnji, višnji, breskvi, bajamu, šljivi). No, u našoj zemlji najveće štete, čini se, izaziva na trešnji. Ponekad može uzrokovati postupno sušenje i propadanje cijelih nasada koštičavih voćaka.

Simptomi ove opasne bakterioze najbolje se uočavaju na granama i kori voćaka. Tamo se stvaraju velike rak-rane i hipertrofije okolnog staničja, popraćene velikom smolotečinom ili izlučivanjem gumoznih iscjedaka. To je tipični znak ove bolesti. Treba spomenuti da je smolotečina simptom koji se javlja i kod drugih bolesti na koštičavim voćkama. No u slučaju bakterijskog raka je puno jača. Zaraza se zbiva ujesen odmah na početku opadanja lišća, na mjestima lisnih ožiljaka i u proljeće u vrijeme cvatnje. U proljeće dolazi do zaraze lišća. Da bi početkom ljeta bakterija prestala sa zarazama i prešla u pritajeni način života do jeseni. Tada opet nastavlja zaraze. Razvoju bolesti pogoduje vlažno i kišno vrijeme ujesen. Napadu bakterije osobito su podložne voćke oslabljene zbog raznih drugih oštećenja i bolesti.

Suzbijanje bolesti

U skladu s vremenom zaraze, preporučuje se tretiranje anorganskim fungicidima na bazi bakra. (Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Champion WP, Champ Formula 2 FL SC, Kocide DF, Cuprocaffaro 50 WP, Cu prablau Z WP i dr.), i to dvaputa. Kako je u uvodu istaknuto, prvo i najvažnije tretiranje je ujesen na početku opadanja lišća, da bi se spriječile infekcije. Drugo tretiranje potkraj zime i početkom kretanja vegetacije, također nekim bakrenim fungicidima u dvaput većoj koncentraciji od uobičajene.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakKompost – vrijedan dodatak tlu
Sljedeći članakSprječavanje klijanja krumpira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.