Jin Tao sorta ne razvija deformirane plodove niti „ dvojke”, tj. plodovi joj ne srastu već dolaze pojedinačno. Meso je u momentu dozrelosti za berbu svijetložute boje, a kada dospije za potrošnju postaje žuto. Podsjećamo da su dosadašnje sorte imale svijetlozeleno ili zeleno meso. Meso je dosta čvrsto i konzistentno. Plodovi sadrže vitamin C u količini od 140 do 200 mg/100 grama, što je dvaput više od dosadašnje vodeće sorte Hayward.

Osim toga, Jin Tao sadrži 2 – 4 puta više šećera od sorte Hayward, odnosno 15 – 17 brixa. Berba se obavlja u središnjoj Italiji od 10. do 15. listopada, što je kao što smo istaknuli 20 – 25 dana prije od sorte Hayward. Dozrijevanje ploda odvija se iz unutrašnjosti prema van. Plodovi nikada nisu odviše protkani nitima (fibrozni). Odlikuju se sočnošću i ugodnim okusom s izraženom aromom.
Plodovi se mogu čuvati u hladnjačama do 6 mjeseci.

Jin Tao manje je bujna od sorte Hayward. Daje rod već u drugoj godini nakon sadnje, pa se dakle odlikuje ranim ulaskom u produktivnu dob. Vegetaciju počinje 2 – 3 dana prije Haywarda. Razvija samo funkcionalno ženske cvjetove, što je i inače karakteristika dobrih sorti kivike, pa se oprašuje polenom sorti oprašivača, koje nose samo funkcionalno muške cvjetove. Prikladni su, odnosno dobri oprašivači muške sorte Belen ili Moshan 4. Ovisno o sustavu uzgoja, na određen broj ženskih biljaka sadi se po jedna muška biljka. Primjerice pri uzgoju u obliku G.D.C. sustava uzima se razmak između redova 4 – 5 m (ovisno o plodnosti tla), a u redu jedan metar na svakih 8 ženskih biljaka treba posaditi jednu mušku biljku.

Ako kiviku uzgajamo u obliku pergole, tada razmak između redova iznosi 4 – 5 m, a u redu 1,5 – 2,0 m. Pritom se na svakih 6 ženskih biljaka sadi po jedna muška biljka. U slučaju uzgoja u obliku tendone razmak između redova ostaje 4 – 5 m, a u redu 2 m. Kod ovog uzgojnog oblika na svakih 5 ženskih biljaka sadimo po jednu mušku biljku. Dakako, da možemo primijeniti i cijepljenje muške biljke oprašivača na vrhu u krošnju, kako smo to prakticirali i kod dosadašnjih sorti. U Italiji i drugim zemljama oko Sredozemnog mora gdje se kivika uzgaja, nastupile su velike promjene u sortimentu.

Danas se gotovo svuda vrlo brzo i puno širi uzgoj sorte Jin Tao, zbog niza dobrih svojstava i prednosti pred dosadašnjim sortama. Moglo bi se reći da uzgoj kivike ponovno doživljava uspon, odnosno renesansu svuda gdje postoje imalo povoljni ekološki uvjeti. Sorta je zaštićena u međunarodnom registru do 2028. godine, pa se do tada ne smije razmnožavati u komercijalne svrhe bez posebnog dopuštenja i otkupa patentnog prava. No, mogu se nabaviti sadnice, odnosno uvesti i koristiti za proizvodnju plodova.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakLjeto u vrtu
Sljedeći članakSuzbijanje bolesti krizantema
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.