Vrt nam je ljeti bliži nego u drugo doba godine, jer više vremena provodimo u njemu, odmarajući se za dugih dana i toplih večeri.
Poslovi u vrtu
Poslovi koje moramo obaviti usmjereni su na to da vrtnim biljkama olakšaju prolazak kroz najtopliji period godine, i da pomognu zvijezdama ovog razdoblja da još više zablistaju. Uobičajeni poslovi za ovo doba godine su plijevljenje korova, okopavanje gredica, nastiranje malčem, podupiranje biljaka, uklanjanje ocvalih cvjetova, sabiranje sjemena, kosidba travnjaka, zalijevanje… Za podnevnih vručina bolje je prekinuti poslove, zbog našeg zdravlja, ali i zato što biljke lakše podnose uznemiravanje u neko blaže doba dana.
Sjetva, sadnja
Glavno vrijeme sjetve dvogodišnjeg bilja i trajnica prošlo je, ali ako ste propustili posijati neku vrstu koju biste rado imali iduće godine, početkom srpnja ipak još možete posijati manju količinu. Biljčice posijane potkraj proljeća spremne su već za presađivanje.
Ljetno cvijeće večinom je posađeno prije nekoliko tjedana i cvate punom snagom. No, na tržnicama i u vrtnim centrima još se mogu nabaviti sadnice, i to jeftinije nego proljetos. Zato, ako vam se čini da negdje u vrtu nedostaje boje, ili trebate popuniti prazninu nastalu uklanjanjem neke uvenule biljke, još to možete učiniti.
Bilo kakvu sadnju uvijek, a posebice ljeti, pokušajte obaviti za oblačna nevjetrovitog dana. Odaberite rano jutro ili predvečerje za taj posao, dobro zalijte presađene biljke, a idućih dana pružite im posebnu pažnju.
Skupljanje sjemena
Ako je sjetva posao kojim uvodimo jednogodišnje biljke u vrt, sabiranje njihovog sjemena je posao na drugom kraju njihova životnog vijeka. Zapravo, ne baš na samom kraju, jer jednogodišnje biljke mogu rasti i cvasti mjesecima nakon donošenja prvog sjemena. Da bismo im to i omogućili, važno je da samo prve cvjetove ostavimo da donesu sjeme.
Sjeme treba sakupljati tek kad je potpuno zrelo, jer ono prerano pobrano nema dobru klijavost. Najbolje vrijeme za skupljanje je kasno jutro suhog dana, kad se već jutarnja rosa prosušila, a prije nego podnevna vrućina nagna plodove na rastvaranje.
Sakupite odvojeno sjeme svake vrste, očistite od ostataka plodova i drugih trunčica, pa ostavite dan dva da se prosuši u pliticama ili otvorenim staklenkama. Zatim ga spremite u papirnate vrečice ili zatvorite u staklenke. Obvezno zapišite ime biljke i godinu sabiranja sjemena, a ako želite možete dodati i boju cvijeta, mjesto gdje je sjeme ubrano, oznake kao: visoki, niski i slično.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrihvat jednodnevnih guščića
Sljedeći članakBolesti kruške u intenzivnoj proizvodnji i njihovo suzbijanje
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.