Voćna pipa je štetnik koji je u mnogim voćnjacima često prisutan, posebno u južnim područjima. Međutim, mnogi je voćari obično kasno primijete, što uzrokuje nastanak ozbiljnih šteta. Zbog toga, među štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta, voćna pipa zauzima značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uništi veliki broj plodova.
Opis štetnika
Odrasla pipa je kornjaš purpurno- ljubičaste ili zlatnocrvene boje metalnog sjaja. Duljina tijela pipe iznosi 5 do 10 mm. Glava joj je izdužena u jasno izraženu surlicu ili rilo. Ličinke su bjelkaste boje s tamnom glavom, bez nogu, a narastu do 5 mm.
Pipa prezimi kao odrastao kornjaš ili kao ličinka na različitim mjestima, prije svega u tlu, u otpalom suhom lišću ili ispod naljuštene stare kore voćnih i drugih stabala. Štetnik se aktivira dosta rano u proljeće. Nakon pojave hrani se pupovima, pa i korom mladih grančica, a po pojavi plodova pipa se uglavnom hrani njima. Poslije određenog vremena hranjenja ženka počinje s odlaganjem jaja. Razdoblje odlaganja jaja je razvučeno i obično traje oko tri mjeseca. U tom razdoblju jedna ženka može odložiti i do 400 jaja. Jaja odlaže u mlade plodove, a u jedan plod može odložiti veći broj jaja (više od 40). Ženka pomoću surlice u plodu napravi komoricu, nakon toga odloži nekoliko jaja, a zatim otvor zatvori. Vrlo brzo dolazi do pojave ličinki koje se razvijaju u plodu. Premda se razvijaju u plodu, ličinke ne dovode do propadanja ploda.
Štete se lako uočavaju
Šteta zapravo nastaje zbog toga što ženka prilikom oblikovanja komorice u nju unosi spore monilije koja uništi plod. Ličinke koje se razvijaju iz ranije odloženih jaja završavaju razvoj već krajem srpnja i u kolovozu, napuštaju monilijom uništene plodove koji su u međuvremenu pali na tlo i odlaze u površinski sloj tla. Zatim dolazi do kukuljenja i preobrazbe u odraslog kornjaša. Međutim, kako pipa jaja odlaže kroz dulje razdoblje, to je i pojava ličinki i njihov razvoj dosta razvučen. Zbog toga ličinke koje su nastale iz jaja koja su kasnije odložena završe razvoj u plodu, a zatim odlaze u tlo gdje prezime i kukulje se tek sljedećeg ljeta. Ličinke nastale iz najkasnije odloženih jaja ne završavaju razvoj iste godine već prezime u mumuficiranim, dakle monilijom uništenim plodovima i tek sljedeće godine prelaze u kukuljicu.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrihvat jednodnevnih guščića
Sljedeći članakBolesti kruške u intenzivnoj proizvodnji i njihovo suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.