Luk je među najstarijim vrtnim kulturama u svijetu. Danas se zahvaljujući brojnim kultivarima svježi luk može naći na stolu tijekom cijele godine. Luk se dobiva iz sjemena ili iz lukovica, a sadnja lučica ima mnogo prednosti pred onom putem sjemena. Pravilno posađene lučice brže dozrijevaju. Moguće ih je uzgajati i u sjevernim područjima i manje su osjetljive na napad lukove muhe ili bolesti plamenjače. Luk je kao popularno povrće jedno od boljih europskih izvoznih proizvoda u Novi svijet.

Podrijetlom iz Indije, proširio se Europom, gdje je dugo bio štovan kao izniman začin i lijek. Novo doba u povrtlarstvu dodaje luku i nove epitete: izvrstan je antibiotik (allicin). Djeluje protiv biljnih bolesti u vrtu, a neke vrste luka razvijaju slikovit kuglast cvijet.

Luk ili kapula podrijetlom je iz Indije, a jedan od prvih njiho- vih recepata glasi: “…pojedeš li ujesen luk, nećeš zimi trpjeti od trbušnih bolesti”. Glavicu luka pretvorit ćemo u sok ako je usitnimo i malo posolimo. Takav ima mnogostruku primjenu. Dodatkom žličice soka u šalicu mlijeka dobiva se djelotvorno sredstvo protiv želučanih tegoba i žgaravice. Mazanje svježim sokom od luka provjereno je sredstvo protiv bolova nakon uboda ose, pčele ili stršljena, ali i lijek protiv kurjih očiju. Provjerili su to i zapisali kaplari pruskog pješaštva. Recept glasi: Sjeckani luk prokuha se u jakom octu i mažu nažuljana i oboljela mjesta.

Organizacije rada robova i graditeljskih majstora egipatskih piramida opisao je grčki povjesničar Herodot. Svjedočeći kako su na radu piramide radnicima dijeljene velike količine luka, češnjaka i rotkve. Švicarski istraživaći Karrer i Schmidt su 1948. iz sjemena rotkve izdvojili rafanin, sastojak antibakterijskog djelovanja. Odnosno ubija koki i koli bakterije. U luku i češnjaku nađene su tvari alicin i alistatin, koji su također djelotvorni protiv dizenterije, tifusa i kolere.
Luk u plodoredu dolazi svake četiri godine zajedno sa češnjakom, šparogom, ciklom, mrkvom, koromačem i endivijom, dobro se združuje s mrkvom i rajčicom, ali ne podnosi blizinu kupusa i graha.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakPrihvat jednodnevnih guščića
Sljedeći članakBolesti kruške u intenzivnoj proizvodnji i njihovo suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.