U svijetu je na kruškama opisano više od 60 različitih bolesti, najviše gljivičnih, njih oko 40. Međutim, iako je virusnih i bakterijskih bolesti daleko manje od gljivičnih, neke od njih su upravo najznačajnije i najopasnije na kruškama, pr. bakterijski palež ili ervinija i fitoplazma propadanja kruške ili pear decline. U našim agroekološkim uvjetima najvažnije su bolesti krastavost plodova i mrljavost lišća ili fuzikladij, bakterijski palež ili ervinija, trulež plodova ili monilioza, kruškin pikac ili hrđa, bakterijski rak, rak grana, siva pjegavost lišća, smeđa pjegavost plodova, trulež korijenova vrata i stable, kao i razne skladišne bolesti koje se mogu javiti tijekom skladištenja (zeleno- plava plijesan i dr.). Zadnjih godina veliku opasnost predstavlja pojava nekih novih bolesti, kao što je već spomenuta fitoplazma propadanja kruške (pear decline).
Krastavost plodova i mrljavost lišća kruške
Vrlo raširena bolest na kruškama, koju uzrokuje gljivica Venturia pyrina, a poznata je i pod nazivom Fusicladium pyrorum za nespolni ili konidijski stadij gljive. Zbog latinskog naziva ovoga nespolnog stadija gljiva, bolest se nekad kod nas naziva i fuzikladij kruške.
Simptomi

Najprepoznatljiviji su simptomi na lišću i plodovima. Na lišću se uočavaju kao maslinastozelene mrlje, poslije poprimaju tamniju boju. Na plodovima simptomi variraju u ovisnosti o sorti i vremenu zaraze. Ako je zaraza nastupila rano u proljeće, tipični se simptomi na plodovima javljaju kao tamnozelene pjege udubljene u staničje. Zaraženi plodovi zaostaju u rastu i deformiraju se, poprimaju karakterističan simptom krastavosti, a vrlo često je i pucanje plodova. Na te pukotine se poslije nasele gljive saprofiti (pr. Monilia, Penicillium) uzrokujući trulež i propadanje plodova. Simptomi se mogu javiti i na grančicama i cvjetovima, ali to nije toliko važno. Također, simptomi se uočavaju i na grančicama kruške u obliku malih rak-ranica.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjeto u vrtu
Sljedeći članakSuzbijanje bolesti krizantema
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.