Osim toga, proizvodnja nosi sa sobom i veliku odgovornost. Sigurno da je želja proizvođača kao i kupca da zarada od uzgoja nekog povrća bude što bolja, ali to nikako ne bi smjelo biti na račun neodgovorne i nestručne proizvodnje. Ako se ne bavite bio- vrtlarenjem, nastojte biti korektni i pošteni u tijeku uzgoja. Primjenjujte zaštitna sredstva i mineralni gnoj u točno određenim količinama i preporučenim koncentracijama. Na taj način pridonijet ćete općem cilju kvalitetne i zdrave prehrane stanovništva. Računajte da povrće, primjerice mrkvu, jedu svi – od dojenčadi do starijih. Ako je ta mrkva onečišćena pesticidom ili pregnojena mineralnim gnojem, sigurno će uzrokovati zdravstvene tegobe, a o dojenčadi (primjerice sok od mrkve) da i ne govorimo.
Zato proizvođače, i velike i male, podsjećamo da povrće uzgajaju uz odgovornu primjenu kemijskih sredstava i da ih koriste jedino u nuždi. Na koncu, manje mineralnoga gnoja ili kemijskih sredstava za zaštitu bilja, manje je uloženog novca u proizvodnju.
A što je s radom? Trud i rad uložen u njegu i uzgoj povrća velik je i nenaplativ.
Kako su mnoge kulture već ubrane, ili je sezona berbe na kraju, vrijeme je za sjetvu jesenskog povrća.
Točan rok sjetve pojedinih kultura svatko će odrediti sam, prema svojoj mikroklimi.
Kao što je proljetna sjetva u nekim krajevima mogla krenuti ranije u proljeće, tako će ova druga sjetva kultura biti pomaknuta kasnije ili ranije, ovisno o kulturi i za što se uzgaja.
Prema trenutnom, odnosno ovosezonskom vremenu (klimi), odredit ćete vrijeme sjetve za prijesadnice na otvorene gredice ili polja.
Neke su kulture više a neke manje osjetljive na visoke temperature i sušu, pa treba pričekati najbolje vrijeme za sjetvu. Treba uzeti u obzir dužinu vegetacijskog razdoblja neke vrste i ukupan razvoj biljke, kako bi važni momenti u razvoju (presađivanje, cvatnja, oplodnja) došli u optimalno razdoblje.
U tu je svrhu od velike koristi pratiti agrometeorološke prognoze vremena, ali i dnevne i te kako pomažu u planiranju dnevnih ili trodnevnih radova.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjeto u vrtu
Sljedeći članakSuzbijanje bolesti krizantema
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.