Kaki ili japanska jabuka (Diospyros kaki) potječe iz Kine. Danas se najviše uzgaja u Kini i Japanu koji su i najveći svjetski proizvođači. Plodovi mu ostaju na stablu i kada otpadne lišće.

Listopadno je stablo koje može narasti do 12 metara. U Europu je došao krajem 19. stoljeća. U posljednje vrijeme kakiju raste popularnost zbog kakvoće plodova novostvorenih sorata i činjenice da ga rijetko napadaju bolesti i štetnici. Manji broj sorata ima plodove jestive odmah nakon berbe, a većini plodovi moraju odstajati da bi omekšali i izgubili trpkoću.

Kaki ima odvojene muške i ženske cvjetove koji mogu biti na istom stablu ili pak odvojeno. Ako se uzgaja iz sjemena, najčešće ima samo muške cvjetove pa na žalost ne može dati rod. Stoga treba uzgajati samo provjerene sorte. Postoje sorte koje zameću plodove bez oplodnje pa ne trebaju oprašivače. U nekih sorata dolazi do promjene boje mesa ili pojave trpkoće ako zametnu plodove oplodnjom.

Kaki za dozrijevanje plodova treba puno svjetla i topline. Najpovoljniji uzgojni oblik je vaza. Može se uzgajati i u obliku popravljene piramide. Kaki rađa na mladicama koje izrastaju iz jednogodišnjih izbojaka. Rodni pupovi su mješoviti i nalaze se na gornjem dijelu jednogodišnjih izbojaka. Kaki ima dosta lomljive grane pa treba uskladiti broj plodova i nosivost pojedinih grana kako ne bi došlo do štete.

Važno je na vrijeme poviti mladice kako bi se dobili širi kutovi grananja koji daju bolju nosivost krošnje i ujedno omogućuju bolji prodor svjetlosti u nju. Za potpuno oblikovanje krošnje može biti potrebno i do pet godina. Plodovi dostižu težinu do pola kilograma. Opna ploda je prozirna, a ispod nje se krije mekano meso puno vitamina C. Najbolji je onaj plod koji je pod rukom mekan, a tvrdi plodovi za nekoliko dana sazrijevaju na sobnoj temperaturi. Od kakija se može praviti sok, džem, sirup i voćna salata. Osim samog ploda, od stabla japanske jabuke se koristi i samo drvo koje je vrlo čvrsto te listovi koji se koriste za pripremu ljekovitog čaja.

Kaki ujesen
Plodovi kakija puni su vitamina B, C i E

Japanska jabuka kaki nutritivna svojstva

U 100 grama kaki jabuke se nalazi:

✦70 kalorija,

✦19 grama ugljikohidrata, od čega 13 grama šećera i 3.6 grama dijetalnih vlakana,

✦0.6 grama bjelančevina,

✦0.2 grama masti,

✦7.5 miligrama vitamina C,

✦161 miligram kalija, 8 miligrama kalcija, 9 miligrama magnezija i 0.2 miligrama željeza.

Japanska jabuka je bogata mineralima kalijem, magnezijem, kalcijem i fosforom, ali i vitaminima B, C i E te aminokiselinama kao što su lizin, alanin i triptofan. Kaki sadrži i vitamin A, beta karoten i lutein, koji uspješno jačaju imunitet te djeluju antioksidativno.

Japanska jabuka je iznimno ljekovita te može poslužiti kod ublažavanja visokog tlaka, bolesti jetre i žuči te kod bolesti bronha i suhog kašlja. Također, dijetalna vlakna koje sadrži, pomažu boljoj probavi te liječe zatvor, upale crijeva i razne bolesti želuca kao što je gastroenteritis.

Japanska jabuka kaki – ljekovitost

Zbog posebnog nutritivnog sastava, redovna konzumacija japanske jabuke kaki može prevenirati nastanak određenih bolesti i promovirati zdravlje organizma. Japanska jabuka prevenira od staničnih oštećenja. Japanska jabuka sadrži antioksidanse koji štite organizam od posljedica oksidativnog stresa. Antioksidansi tako jačaju imunitet, koji se onda lakše brani od bolesti. Posljedice oksidativnog stresa su povezane s kroničnim oboljenjima srca te s raznim vrstama karcinoma. Također, japanska jabuka sadrži visok udio vitamina C, koji jača imunitet te tako štiti organizam od infekcija i slobodnih radikala.

Bolji vid uz japansku jabuku

Japanska jabuka je izvrstan izvor vitamina A, koji je važan element u očuvanju zdravog vida. Jedan plod kakija sadrži 55 % preporučene dnevne doze unosa vitamina A, a sadrži još lutein i zeaksantin. Istraživanja, poput onog iz 2016. g. objavljenog u znanstvenom časopisu Journal of Ophtalmology, ističe važnost luteina i zeaksantina u prevenciji mnogih očnih bolesti poput gubitka vida, makularne degeneracije i sive mrene. To su karotenoidni pigmenti koji promoviraju zdravlje vida i očiju.

Japanska jabuka sadrži visoki nivo dijetalnih vlakana, fenola i minerala, koji su vrlo poželjni za očuvanje zdravlja krvožilnog sustava. Neki od flavonoida koje kaki sadrži su kempferol i kvercetin, za koje se zna da doprinose zdravlju krvnih žila i srca. Spojevi tanini, koji plodovima obično daju gorak i trpak okus, mogu sniziti krvni tlak. Neki od njih, koji su nađeni u kakiju, su galna i taninska kiselina.

Dijetalna vlakna su presudna za dobru funkciju probavnog trakta. Ona stimuliraju probavu tako što potiču rad crijevnih mišića jer ih organizam ne može probaviti. Također, mogu djelovati na apsorpciju nekih nutrijenata iz hrane pa tako mogu igrati ulogu u sniženju koncentracija glukoze i “lošeg” kolesterola u krvi, ističu stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline.

Pomaže zdravom mršavljenju

Dijetalna vlakna koje sadrži su ključna za zdravo mršavljenje jer smanjuju apetit i reguliraju probavu. Posebno je važna regulacija probave jer samim time se smanjuje i osjećaj nadutosti, a štetne tvari se efikasno odstranjuju iz organizma. Japanska jabuka ne sadrži masti te ubrzava metabolizam, a posebno je korisna uz fizičku aktivnost jer sadrži dosta šećera koji daje energiju.

Kaki stablo

Kako se konzumira japanska jabuka kaki?

Prije konzumacije ploda, on treba biti u potpunosti zreo jer će inače imati trpak i gorak okus.

Japanska jabuka se može konzumirati svježa, sušena ili kuhana. Poželjno je tijekom konzumacije oljuštiti koru, a jedan od jednostavnijih načina je da se jabuka prereže na pola, a zatim žlicom pojede meso. Japansku jabuku ne bi trebali konzumirati na prazan želudac jer može doći do dijareje popraćene s pojačanim gubitkom vode iz organizma. Poželjno bi bilo da japansku jabuku konzumirate nakon većeg obroka, kao što je doručak. Osušenu japansku jabuku možete konzumirati u raznim poslasticama, u zobenim pahuljicama ili s jogurtom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDobrobit svinja i kakvoća mesa
Sljedeći članakKomorač – ugodan i osvježavajuć
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.