Želite imati svoj voćnjak, no nemate vlastitu parcelu ili vremena? Odmorite se u prirodi uz stabla indijanskih banana na samom rubu parka prirode Medvednica, s pogledom na Alpe u Donjoj Bistri uz šumu koja s 3 strane okružuje plantažu indijanskih banana.

Ova zanimljiva ideja realizirana je zbog velikog interesa sugrađana za zdravim namirnicama i želji da se vrate prirodi. U današnje vrijeme ljudi su ograničeni jer nemaju zemlje i vremena baviti se uzgojem. Nepovjerljivi su prema novim voćnim vrstama. Na ovaj način imaju mogućnost rizik smanjiti na minimum, što se tiče budućeg vlastitog uzgoja.

Osim u Donjoj Bistri, plodovi egzotičnih vrsta mogu postati vaši uz najam voćnjaka na jadranskoj lokaciji kod Poličnika u blizini Zadra uz nasad indijanskih banana/asimina. Također i na Rabu isto asimine, ali pistacije i bademe, na Hvaru i Cresu te u Farkaševcu kod Bjelovara uz asimine, a uskoro i na drugim dalmatinskim lokacijama.

Eko egzotični voćnjaci

Martina i Ivan Šulog, vlasnici i pokretači tvrtke Exotic King, dugogodišnje iskustvo koje su stekli vlastitim rukama, žele podijeliti s onima koje zanimaju egzotične kulture. S obzirom na to da smo željeli saznati više o samom projektu o eko-egzotičnim voćnjacima i koji su preduvjeti za pristupanje, razgovarali smo s Martinom i Ivanom.

Martina i Ivan Šulog bave se egzotičnim vrstama više od 20 godina
  • Što su to eko egzotični voćnjaci, koji je cilj i na koji se način korisnici mogu prijaviti?

Kao spas od brze i stresne svakodnevice u gradu, korisnici mogu posjetiti i unajmiti voćnjake budućnosti u mirnoj zelenoj oazi u Gornjoj Podgori na Medvednici. Tamo ima i smještaj za prenoćiti. To je koncept virtualnih voćnjaka koje korisnici kreiraju na već zasađenim površinama, ali i novim površinama. Korisnici uređuju i prate razvoj biljaka u dogovoru s Martinom i sa mnom. Na terenu sve te radnje prenosimo u voćnjake u kojima korisnici na kraju ubiru stvarne, organski uzgojene plodove egzotičnog voća. Prijaviti se može putem maila sulog@sulog.hr, a uskoro i na internet stranici.

Kupci sami izabiru opcije

  • Sade li zakupci voće sami ili to čini netko za njih. Plaćaju li najam za cijelu godinu ili na određeno razdoblje? Beru li u konačnici sami uzgojeno voće ili im se dostavlja na adresu i pod kojim uvjetima?

To je prema želji onoga tko unajmi postojeće voćke i želi nešto dodatno zasaditi; hoće li sami brati ili će biti ubrano za njih; hoće li sami doći po svoje voće ili će biti dostavljeno na adresu; hoće li otkupiti više voća dodatno uz plodove koji su rodili na njihovim stablima; žele li da se njihovi viškovi otkupe; žele li da se prerade u trenutno dostupne proizvode poput pekmeza, pive, hladno prešanih sokova, smrznute pulpe, likera, rakije, sladoleda – samo su neke od želja. U prvoj godini svakako sve nije moguće predvidjeti. Ovisno o interesu samih korisnika i o stupnju interesa za neki projekt/proizvod, tko zna gdje će nas put odnijeti.

Najam se plaća svih 12 mjeseci, jer na zemlji ima posla cijele godine. Iako, plodovi se u našim klimatskim uvjetima mogu brati tijekom ljeta i jeseni. Korisnici sami izabiru hoće li dolaziti subotom i brati voće koje je dozrijelo ili će izabrati opciju dostave. Cijena dostave za područja Zagreba primjerice kreće oko 35 do 40 kuna. Ona je moguća je i 3 puta tjedno. Voće će se moći podići na Trešnjevci u prodajnom prostoru ili u kafiću Lerotic Gin Bar (Tomašićeva 13, Zagreb) posluženo u obliku finalnog proizvoda. Ideja je u skoroj budućnosti razviti aplikaciju. Sve kako bi se sve moglo pratiti u realnom vremenu, omogućiti da se prati cjelokupni proces proizvodnje i znati kad je povrće/voće spremno za berbu.

Osiguranje zdravog izvora hrane

  • Koje su prednosti korištenja eko egzotičnog voćnjaka, odakle ideja?

-Benefiti su da korisnik sam bira koje voće želi posaditi na eko površinama većim od 4 hektara na kojima trenutno rastu indijanske banane, mongolske borovnice i sibirske borovnice. Naravno može se saditi i feijoa, pekan orah, sibirska borovnica, mongolska borovnica, mini kivi, yuzu naranče, kineski dud, mongolska trešnja, pistacija, goji, aprimira, aprikira, aprisali, te ljekovito bilje poput gorke dinje, aloe vere, rabarbare itd. Primarna ideja je ostati egzotičan koliko je to moguće. Naravno tu se može, ovisno o potrebama potrošača i njihovog kućanstva uzgajati voće kome je poznato podrijetlo i način uzgoja koji se neprestano prati. Rezultat je organski uzgojeno voće jedinstvene arome i okusa.

Ideja je potekla od kćeri Maje. Ona se dosjetila kako ljudima osigurati siguran izvor zdrave hrane bez uvjeta da posjeduju vlastitu zemlju i na kojoj trebaju svakodnevno nešto raditi. Ideja je nastala u jeku korona krize. Tad se mnogo govorilo o tome što građani jedu i hoće li biti dovoljno hrane za sve. Naravno svemu su doprinijela i dva festivala indijanske banane. Ona su održana u Donjoj Bistri. Na njima su se okupili predavači i iznijeli nepoznate informacije o nepoznatom voću koje su sve šokirale, kao i nas same koji se tim bavimo 25 godina. Interes za Festival je iz godine u godinu sve veći. U toj interakciji na plantaži banana uz opuštenu atmosferu rode se svakakve ideje. Jedna je bila projekt prvih eko egzotičnih voćnjaka.

Organsko voće specifične arome

  • Tko može i pod kojim uvjetima unajmiti voćnjak te tko prati i jamči da je proizvedeno voće zaista eko? Poljoprivredna proizvodnja je nepredvidiva jer to je tvornica na otvorenom, pa se nameće pitanje što ako voće ne uspije?

Voćnjak/voćke može unajmiti svatko tko se registrira i plati najam, godišnje 960 kn za voćke u rodu stare 10 godina. Ima i drugih opcija, ovisno o starosti voćki. Za stabla u rodu stara 10 godina osiguranje biljke iznosi 160 kn/kom za 10 godina – 23 kn za 5 godine stare. Za tek zasađene nema uroda, pa nema osiguranja te 300 kn za sibirsku borovnicu ili mongolsku borovnicu u rodu 10 godina, a 50 kn za tek zasađenu borovnicu.

Naravno za veću količinu iznajmljenih stabala bit će definirani popusti. Interakcijom jednostavno možete pratiti kako napreduje vaše voće, naručivati, razmjenjivati iskustva, educirati se i dr. Ako korisnici žele i sami zaprljati ruke u pljevljenju, košnji i iskusiti berbu, naš stručni tim će im dati alat i pomoći u berbi. Klinci mogu uživati u prirodi, a po potrebi mogu se organizirati radionice s udrugom ,,Najsretnije bebeʺ.

Ako odaberu paket „Moj voćnjak“ dobivaju rezervacije u piknik zoni i paket za roštiljanje. Također i mogućnost izobrazbe o zdravom načinu života uz egzotično voće. Možemo za korisnike pripremiti košare egzotičnog voća za jedinstven doživljaj.

Uzgoj egzotičnih vrsta može biti pravi izazov i zadovoljstvo

U svom voćnjaku s obitelji i prijateljima mogu proslaviti rođendan, veseli vikend ili organizirati druženje nakon uspješne berbe, ili težeg radnog dana.

Cijeli proces proizvodnje u stvarnosti će voditi Šulog d.o.o. s kooperantima. Dugoročni cilj je zadržati eko certifikat pod nadzorom stručnjaka Nadzorne stanice za ekološku proizvodnju. Sami korisnici voćnjaka također će se moći uvjeriti stalnim praćenjem, sve što korisnike interesira snimit će se i poslati. Korisnici imaju pravo posjetiti nasade u bilo kojem trenutku, bez najave.

Mi ćemo poduzeti sve agrotehničke mjere da urod uspije. U slučaju da se dogodi neka prirodna nepogoda, sve voćke u vašem vlasništvu mogu se po želji korisnika osigurati, tako da su korisnici sigurni da njihovo ulaganje neće propasti.

Broj parcela je ograničen. Savjetujemo svima koje zanima unajmljivanje parcela za uzgoj voća da se što prije jave timu iz Exotic King-a. Sve kako bi na vrijeme osigurali svoje organsko proizvedeno voće, jedinstvene arome, specifičnog mirisa i jedinstvenih zdravstvenih benefita, a za kojim je velika potražnja na inozemnom tržištu.

Ivan Šulog organizirao je i dva Festivala indijanske banane

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVažnost pH tla u poljoprivrednoj proizvodnji
Sljedeći članakKoja je najbolja armatura u vinogradu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.