Hobi i kućni voćnjaci uglavnom su posađeni na srednjebujnim, bujnim podlogama ili sjemenjacima. Takve voćke mogu trajati dugi niz godina, pa često nailazimo i na one koje traju i po 40 i više godina. Međutim, iako su one još uvijek žive i aktivne, njihova rodnost s vremenom opada kao i razvoj kvalitetnih rodnih izboja. Stoga je nužno napraviti pomlađivanje voćaka.
Stare voćke osim što su uglavnom sađene na bujnijim podlogama, imaju već i dobro razgranatu krošnji i formiran uzgojni oblik koji je potrebno zadržati, a ponekad je potrebno i njega obnoviti. Svakako je preporučljivo da uzgojni oblik ima provodnicu pa pri obnovi treba paziti da ju se zadrži ili da se nađe adekvatna zamjena. Ako naša voćka nema provodnicu (od početka ili ju je izgubila tijekom godina), vrlo teško će ju biti ponovo dobiti te se ne treba time opterećivati, već prilagoditi.
Prilikom odluke o pomlađivanju starih voćaka potrebno je imati na umu da one imaju već dobro razvijen korijen velike mase, ali i velike upojne moći i aktivnosti. Stoga, svaki jači rez će rezultirati i jakim vegetativnim rastom, tj rastom mnogo novih izbojaka. Ovo se može izbjeći metodama ograničavanja vegetativnog rasta (rezidba korijena ili poluprstenovanje i prstenovanje stabla).
Rezidba korijena, poluprstenovanje i prstenovanje stabla
Rezidba korijena zahtjeva snažan traktor i priključak za rezidbu korijena -dugačak nož koji se zabija u tlo okomito ili ukoso i ide do dubine od 80 cm i onda vuče u smjeru reda voćaka, a može se napraviti s jedne ili obje strane voćke. Rezidbom korijena se smanjuje korijenova masa i upojna površina čime stablo ima manje vode i hraniva na raspolaganju. Tada je i njegova bujnost, odnosno vegetativna aktivnost smanjena.
Poluprstenovanje i prstenovanje podrazumijeva rez i odstranjivanje kore debla. Naime, pod korom debla se nalaze provodni snopovi koji provode vodu i hraniva od korijena prema krošnji (izbojima i plodovima). Na deblu se zareže kora, paralelnim rezom širine 1 do 1,5 cm) te se kora odstrani. Time se privremeno prekinuo tok hraniva i vode te je smanje njihov dotok u krošnju. Pri tome treba imati na umu da rez ne bude širi od 1,5 cm. To dovodi do trajnog prekida provodnih snopova što može imati negativne posljedice za rast voćaka. Također bitno je naglasiti da se poluprstenovanje radi na pola opsega debla (pola kruga, gledano odozgo, iz zraka). Prstenovanje je rez u punom opsegu ali da se krug ne spoji. Prstenovanje se radi u spiralnom obliku, odnosno da su početak i kraj reza razmaknuti 10-15 cm po visini debla. Time se omogućava dovoljna opskrba krošnje hranivima i vodom.
Koji je alat potreban za pomlađivanje?
Rezidba za pomlađivanje starih voćaka zahtijeva uporabu pile, škara i voćarskog voska. Kod velikih voćaka potrebno je pilom odrezati dio krošnje uklanjanjem dijela glavnih skeletnih grana. To se može napraviti odjednom ali treba imati na umu da će zbog jakog korijena voćka „podivljati“ te će na mjestima reza glavnih grana izbiti veliki broj mladih izbojaka. Tada će biti potrebno i 2-3 puta u tijeku vegetacije napraviti zelenu rezidbu i na svakom mjestu reza odabrati jedan do najviše tri izboja koje ćemo ostaviti za formiranje nove krošnje. Te izboje ćemo u narednim godinama dalje oblikovati u novu krošnju.
Pri ovom načinu pomlađivanje (odjednom) treba planirati da će voćka sljedeće 3-4 godine davati mnogo novih izboja i vodopija koje će trebati odstranjivati. Također, rod na ovako pomlađenoj voćki će izostati sljedećih dvije do tri godine dok se ponovo ne razvije krošnja i ne počnu stvarati rodni pupovi. Primjena rezidbe korijena, poluprstenovanja ili prstenovanja svakako će pomoći da taj broj novih nepotrebnih izboja bude manji.
Pomlađivanje postupnom rezidbom jakih skeletnih grana
Drugi način za pomlađivanje starih voćaka je postupna rezidba jakih skeletnih grana kroz 4-5 godina. To podrazumijeva da se svake godine oreže jedna do dvije jače skeletne grane. Time ostaje drugi dio stare krošnje koja će više preuzeti i trošiti hraniva i vodu pa nam se na mjestu jakog reza neće stvoriti veliki broj izboja i vodopija. Nije da ih neće biti, ali bit će ih manje. Iduće godine se to napravi sa sljedećom skeletnom granom i tako se nastavi dok se krošnja potpuno ne pomladi. Postupna obnova je poželjna jer osim što mjesto reza nema preveliki broj izbojaka, stari dio krošnje ima rodne pupove i na stablu imamo mogućnost dobivanja plodova dok se novi pomlađeni dio krošnje ne razvije i ne počne stvarati rodne pupove.
