Osim pedo-klimatskih uvjeta, u proizvodnji na brojnost i izgled plodova jabuka u suvremenim nasadima jako utječe primjena „pomoćnih sredstava“.
U kemijska sredstva za zaštitu bilja ubrajamo sve spojeve koji na biljke djeluju drugačije od mineralnih hraniva. Obično u “ostala sredstva” svrstavamo regulatore rasta i fiziotrope.
Biljni hormoni
Postoji najmanje pet skupina prirodnih hormona koji utječu na rast i razvoj biljaka (auksini, citokinini, giberelini, etilen i apscizinska kiselina). U vrlo malim količinama reguliraju mnoge fiziološke funkcije u rastu i rodnosti biljaka. U važnijim europskim područjima uzgoja jabuke primjena “ostalih sredstva” je redovita u suvremenoj tehnologiji uzgoja jabuke, dok su našoj zemlji zbog njihove cijene koštanja većina vlasnika plantažnih nasada izbjegava njihovu primjenu.
Biljni hormoni rasta učinkovito djeluju na mjestu nastanka (npr. meristem), ali i drugim tkivima, u cilju: diobe i izduživanja stanica, diferencijacije cvjetnih pupova, rasta mladica (korijena), razvoja plodova, mirovanje sjemena (dormatnost), prilagodbi nepovoljnim vremenskim uvjetima i slično. U suvremenoj proizvodnji koristimo sintetske spojeve (regulatori i fiziotropi) kojima utječemo na uravnoteženi rast i rodnost voćaka (vidi Tablicu 1. i 2.).
Cvatnja, oprašivanje i oplodnja je najkritičnije razdoblje u rastu i rodnosti voćaka. Tijekom cvatnje i nekoliko tjedana nakon cvatnje jabuka (krušaka) najviše koristimo pripravke iz skupine giberelina, jer potičemo apomiksis i partenokarpiju. Apomiksis je razvoj sjemenke bez oplodnje (poznato kod jabuke), a partenokarpija ja razvoj plodova bez oplodnje i bez sjemenke (poznato kod kruške). Primjenom giberelina u cvatnji voćaka (GA3, GA4+7), 6-8 sati nakon šteta od niskih temperatura ublažavamo ekonomske štete od smrzavanja!
Za postizanje optimalnog voćnog prinosa s primjerenom veličinom plodova, kod jabuka se mora oploditi 4-10 % cvjetova, kod krušaka 5-8 %, kod ribiza 80 %, kod trešnje i višnje 32-42 %, a kod šljiva 30 % od ukupnog broja cvjetova po stablu ili rodnom grmu.
Kemijsko prorjeđivanje plodova
Kada je cvatnja obilna, u optimalnim uvjetima oplodnje zametne se previše plodova, pa u praksi regulatore rasta često koristimo za kemijsko prorjeđivanje plodova jabuka (vidi Tablice 1. i 2.).
Tablica 1. Uporaba regulatora rasta iz skupine biljnih hormona u voćarstvu (jabuka)
Vrsta hormona Namjena i vrijeme primjene auksini Prorjeđivanje plodova (NAA*; puna cvatnja i promjer plodova 4-5 mm, te NAAm** promjer plodova 5-12 mm). Sprječavanje prijevremenog otpadanja plodova (NAA*, NAAm**; dva ili tri tjedna prije početka berbe). giberelini Bolja oplodnja i razvoj partenokarpnih plodova (GA3*** ili GA4+7***; puna cvatnja). Sprječavanje “mrežavosti” plodova (GA4+7; 2-4x od cvatnje nadalje). citokinini Prorjeđivanje plodova (BA****; promjer plodova 10-15 mm). etilen Prorjeđivanje plodova (od cvatnje do 14 dana nakon cvatnje radi bolje učinkovitosti NAAm**). Poticanje diferencijacije pupova (4-6 tjedana nakon cvatnje). Jednolično dozrijevanje i obojenost plodova (dva tjedna prije berbe).
Zbog globalnih klimatskih promjena u sjevernim je hrvatskim područjima (Međimurje) prosječna godišnja temperatura zraka u zadnjem desetljeću (2011.-2020.) +1,5°C veća u odnosu na vrijednosti bilježene 1980-ih i 1990-tih. Pritom, najveće odstupanje ovih temperaturnih prosjeka imamo u zimskom razdoblju, pa posljedično vegetacija svih voćnih vrsta započinje značajno ranije nego prije 30-ak godina.
U takvim uvjetima štete od niskih proljetnih temperatura neposredno prije, tijekom i nakon cvatnje voćaka postaju gotovo redovita pojava. Osim ili umjesto giberelina preporučuje se primjena folijarnih (bio)gnojiva sa aminokiselinama (& huminske kiseline & mikro-elementi) ili mikrobioloških gnojiva (Bacillus, Saccharomyces, Glomus) ili modro-zelene (morske) alge (npr. Ascophyllum nodosum) ili folijarna gnojiva sa “sumpornim bakterijama” (Thiobacillus). Dobro ih je primijeniti 2-3 dana prije najavljenog “stresnog” događaja, te 10-14 dana nakon toga (uz dodavanje nekih mineralnih hraniva).
Tablica 2. Trgovački pripravci iz skupine regulatora rasta registrirani za primjenu u našoj zemlji
Djelatna tvar Pripravak Primjena (K=karenca u danima) naftil-octena kiselina Fruit Auksin 30 SL, Monex Prema uputi za prorjeđivanje i protiv otpadanja plodova (K=7). 1-naftilacetamid Amidir Prema uputi za prorjeđivanje plodova. giberelini (GA4+7) Novagib Prema uputi radi partenokarpije, izduživanja i protiv “mrežavosti” plodova. 6-benziladenin (BA) Exilis Prema uputi za prorjeđivanje plodova. giberelini (GA4+7) & BA (6-benziladenin) Perlan Prema uputi radi smanjenja “mrežavosti”, izduživanje i prevencija pucanja ploda, povećanje specifične težine ploda. proheksadion-Ca Regalis, Regalis Plus Prema uputi skraćuje i usporava rast mladica, te ima druga poželjna svojstva (vidi Tablicu 3.).
Usporavanje rasta i bujnosti voćke
Krajem cvatnje moguće je uz određenu dozu sigurnosti procijeniti stupanj oplođenih i zdravstveno ispravnih plodova, a tada započinje intenzivan porast mladica. U slučaju većih šteta od niskih proljetnih temperatura i smrzavanja cvjetnih organa ili zametnutih plodova (ili u slučaju alternativne rodnosti zbog prevelikog opterećenja plodovima u ranijim godinama) očekujemo bujni vegetativni razvoj krošnje sa snažnim porastom mladica. Sredstva na osnovi proheksadion-Ca utječu na bio-sintezu giberelina (inaktivira GA20 u vrlo aktivnu GA1), smanjuje sintezu etilena, pa ih također ubrajamo u regulatore rasta. Primarno se proheksadion-Ca (Regalis, Regalis Plus) primjenjuje u cilju skraćenja i usporavanja rasta izbojka (vodopija), ali ima i neka druga postrana svojstva značajna u tržnoj proizvodnji jabuka (vidi Tablicu 3.).
Za razliku od nekih drugih regulatora rasta koji su korišteni su suvremenoj proizvodnji jabuka i krušaka, a nisu istovjetni biljnim hormonima (vidi Tablicu 1.) (npr. daminozid, klormekvat-klorid, paklobutrazol), primjena proheksadion-Ca ne ostavlja neželjene ostatke u plodovima (rezidue) niti u zemljištu, te je prikladan za integriranu proizvodnju voća (karenca = 55 dana).
Kod primjene regulatora razvoja učinkovitost očekujemo pri optimalnoj temperaturi 17°-22°C i povišenoj vlažnosti zraka, uz utrošak nešto više škropiva/ha.
Bolje je primijeniti pola propisane doze proheksadion-Ca u dva navrata (2x 1,25 kg/ha) s razmakom aplikacije ne većim 3-5 tjedana (ovisno o vremenskim uvjetima i opskrbljenosti voćnjaka vodom i hranjivima).
Tablica 3. Očekivani učinak regulatora rasta proheksadion-Ca u nasadima jabučastog voća (jabuka, kruška, dunja, mušmula, nashi)
1. Skraćuje i usporava rast izbojka (manje “vodopija”). Praktična i višegodišnja iskustva na sorti jabuke Zlatni delišes: nakon pravilne primjene proheksadion-Ca trošak zimske rezidbe je 25-35 % manji u odnosu na netretirane dijelove. Manja je potreba za zelenom rezidbom, nakon koje bilježimo sunčani palež na plodovima! 2. Pozitivan utjecaj na diferencijaciju pupova i izostanak alternativne ili naizmjenične rodnosti. 3. Ublažava prekomjerno i prijevremeno otpadanje plodova. 4. Umanjuje razvoj dominantne nežive bolesti plodova jabuka: gorke pjegavosti (nedostatak kalcija)! 5. Posredno sprječava jači sekundarni razvoj bakterijskoge i karantenskog paleža jabučastog voća (Erwinia amylovora), te prekomjerno množenje nekih štetnika, npr. kruškine buhe (Cacopsylla pyri) i jabučne buhe (Psylla mali). 6. U manjem volumenu krošnje učinkovitije se suzbijaju druge bolesti i štetnici (npr. krastavost, pepelnica, lisne uši) (npr. primjenom proheksadion-Ca zabilježen je 20 % manji volumen na sorti Elstar, M9, starost 9 godina, sadnja 3,25 x 1,25 m). 
Praćenjem ekstremnih meteoroloških uvjeta (slika 1), zadnjeg desetljeća bilježimo u voćnim nasadima njihov sve veći utjecaj na pojavu i razvoj neželjenih organizama (uzročnika bolesti i štetnika), te na broj i raspored voćnih plodova! Osim na izgled plodova jabuke (npr. izduženost, boja), primjenom nekih regulatora rasta umanjujemo naknadne štetne promjene: npr. bakterijski palež mladice (slika 2.) i gorku pjegavost plodova jabuka (slika 3). Snimio M.Šubić.
