Kukci međusobno komuniciraju kemijskim načinom. Kod leptira su najviše izraženi seksualni feromoni. Njima ženke privlače mužjake s većih udaljenosti.

U početku se ova spoznaja koristila za praćenje populacije štetnih leptira u voćnim nasadima i vinogradima. U složive kućice s ljepljivim dnom stavljaju se feromoni koji privlače mužjake samo određene vrste leptira. Ali, ako na jedinicu površine postavimo veći broj feromona za pretpostaviti je da tada ometamo leptire mužjaka prilikom pronalaženja njihovih ženki.

Metoda zbunjivanja ili konfuzije se temelji na distribuciji većeg broja sintetičkih seksualnih feromona s ciljem zbunjivanja mužjaka i sprječavanja oplodnje ženki. Velika količina ili koncentracija feromona upućuje mužjake u pogrešnom smjeru. Tako ne mogu prepoznati prirodni miris ženke. Feromoni se nanose na različite plastične tvari, a distribuiraju se vješanjem o biljke.

Pojavom feromona praćenje populacije jabučnog savijača je prilično pojednostavljeno. Određivanje potrebe i rokova suzbijanja pomoću seksualnih klopki u našoj zemlji se provodi od 1973. godine. Najveće štete od jabučnog savijača su zabilježene i dojavljene iz manjih (netretiranih) nasada uz okućnice ili vikendice. Tamo zaraženost plodova jabučnim savijačem zadnjih sezona iznosi čak 80 %. U plantažnim nasadima gdje se provode usmjerene zaštite suzbijanja jabučnog savijača štete na plodovima najčešće ne budu zabilježene.

Da bi metoda konfuzije bila uspješna u suzbijanju jabučnog savijača moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

(1) Primjenjuje se u okviru integrirane proizvodnje jabuke, gdje maksimalna crvljivost plodova u prethodnim sezonama nije bila veća od 2 %. Poželjni su „monosortni blokovi“ i redovito prorjeđivanje plodova jabuke (kemijski, mehanički, ručno).

(2) Nasad jabuka s konfuzijom mora biti udaljen od drugih barem 400 metara.

(3) Minimalna površina koja se štiti metodom konfuzije je 2 do 3 hektara.

(4) Dispenzori se postavljaju neposredno prije početka leta jabučnog savijača na vršnu trećinu visine krošnje. Feromoni sublimiraju i teži su od zraka pa se spuštaju u donji dio rodnog volumena nasada.

(5) Kako bi pojačali zbunjivanje mužjaka koji dolijeću iz susjedstva u graničnim redovima postaviti veći broj dispenzora.

(6) U nasadu s konfuzijom redovito provjeravati brojnost leptira jabučnog savijača u feromonskim klopkama i moguću pojavu crvljivosti plodova.

(7) Prema potrebi uz metodu konfuzije provesti dodatno tretiranje insekticidima, a naročito ako se uoči i najmanji postotak zaraze plodova od prve generacije jabučnog savijača.

(8) Redovito pratiti druge tehnološke štetnike u nasadu s konfuzijom (npr. breskvin savijač, savijači kožice ploda, kukuruzni moljac, druga generacija savijača pupova).

(9) Visoke temperature i jači vjetrovi mogu umanjiti djelotvornost konfuzije.

Dispenzori se postavljaju u gornju trećinu visine krošnje, pred sam početak cvatnje jabuke (prije početka aktivnog leta leptira jabučnog savijača). Na rubnim redovima je postavljeno dvostruko više dispenzora od preporučenih količina.

Ako u dijelu nasada sa zbunjivanjem nema ulova leptira u feromonskim klopkama pretpostavljamo da mužjaci ne mogu pronaći niti ženke pa je metoda konfuzije djelotvorna uz uvjet da nema doleta oplođenih ženki sa strane. Brojnost leptira u feromonskim mamcima daje samo djelomičnu informaciju o djelotvornosti konfuzije. Tako je u više navrata potreban pregled plodova jabuke na moguću zarazu uzročnicima crvljivosti. U odnosu na standardni program kemijske zaštite, na dijelovima pokusa s metodom konfuzije je utrošeno manje četiri do šest aplikacija insekticida. Stoga ova mjera ima veliku ekološku, a vjerujemo i ekonomsku prednost koju bi u narednim sezonama trebalo sve više prakticirati.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakŽlijezde pčela
Sljedeći članakDivlji mažuran ili mravinac
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.