Šljiva kao sirovina za proizvodnju voćnih rakija mora ispunjavati određene uvjete u pogledu kvalitete i zrelosti. Samo od kvalitetnih i u potpunosti zdravih plodova šljiva možemo očekivati vrhunsku rakiju. Vanjski izgled plodova (boja, oblik) u ovom slučaju nije toliko važan. Od izuzetne važnosti je kemijski sastav ploda, to jest odnos šećera, kiselina i aroma u plodu. Važno je naglasiti da proizvodnja šljivovice ne smije biti rješenje za iskorištavanje nekvalitetnih šljiva.

U našoj zemlji, kao i u ostatku istočne Europe, proizvodnja rakija od šljiva ima vrlo dugu tradiciju. Posebno su cijenjene i poznate rakije od šljive iz Slavonije i Like. Rakija „Slavonska šljivovica“ je uvrštena i na listu jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske.

Sorte šljiva koje se koriste za proizvodnju rakija su najčešće lokalne tradicionalne sorte kao što je npr. ‘Bistrica’. Šljiva ‘Bistrica’ nadaleko je poznata po svojoj izuzetnoj kvaliteti, daje vrhunske rakije s izraženom aromom. Ima ukupni šećer 16 – 18 % i idealna je sirovina za sve tipove prerade. Međutim, zbog svoje osjetljivosti na bolesti kao što su šarka, plamenjača i hrđa šljive, sve je manje nalazimo u nasadima. Nju postupno zamijenjuju sorte otporne na bolesti kao ‘Stanley’, ‘Elena’, i čačanske selekcije nastale križanjem ‘Bistrice’ s drugim otpornim sortama – ‘Čačanska ljepotica’, ‘Čačanska najbolja’ i ‘Čačanska rodna’. Od čačanskih sorata za rakiju se najbolja pokazala ‘Čačanska ljepotica’ koja skupi i do 10 % šećera.

Za proizvodnju rakija koristi se i samonikla vrsta šljive – džanarika ili mirabolana. Ona se u rasadničarstvu koristi kao podloga za cijepljenje ostalih sorata šljive, a plodovi su joj okrugli, mali, žuto-crvene boje. Sadrže oko 15 % suhe tvari, 8 – 10 % šećera i do 1 % ukupnih kiselina. Sama po sebi daje rakiju nešto niže kvalitete, pa se često miješa s nekom od drugih sorata šljiva. Od žutih šljiva koristi se i šljiva mirabela. Plod ove šljive je okrugao i žute pokožice. Sadržaj šećera u plodovima varira od 13 – 20 %, s time da je pH relativno visok 4,1 – 4,5 zbog nedostatka kiselina te je obavezno provesti dokiseljavanje masulja. Ova šljiva se odlikuje vrlo finom aromom i karakterističnim mirisom te se preporučuje za proizvodnju rakije.

Kakvi trebaju biti plodovi šljive za preradu u rakiju?

Plodovi šljive koji su namijenjeni preradi u rakije trebaju što duže dozrijevati na stablu. Za šljive je važno odrediti točan termin berbe. Šljive ne smiju doći do faze prezrelosti zbog razvijanja nepoželjnih maslačnih aroma. Nakon što su ubrane, šljive ne nastavljaju proces dozrijevanja. Tipična sortna aroma (primarna aroma) nastaje u plodu pred kraj procesa dozrijevanja. Bitno je naglasiti da je prilikom prerade obavezno odvajanje koštice iz ploda!Naime, odvajanjem koštice uvelike smanjujemo koncentracije štetnih spojeva u rakiji, a to je prvenstveno cijanovodična kiselina (HCN).

Cijanovodična kiselina se kasnije u destilaciji veže s etanolom (alkoholom) u izuzetno kancerogeni spoj etil karbamat koji je štetan za ljudsko zdravlje. Stoga nove tehnologije upućuju na obavezno odvajanje koštica uporabom posebnih uređaja – pasirki.S obzirom na navedenu važnost odvajanja koštica, bitno je paziti prilikom odabira sorte koja se planira koristiti za rakiju je li ta sorta kalanka ili nije. Kalanke su sorte kod kojih se koštica vrlo lako odvaja od mesa ploda. To je važno svojstvo pogotovo ako otkoštičavanje manjih količina voća radimo ručno!

Prethodni članakU uzgajališta stiglo 900 tona novih tuna
Sljedeći članakXXVIII Državna konjogojska izložba
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.