Krastavost je bolest je “aktivna” od stadija otvaranja pupova pa sve do kasne jeseni, odnosno završetka berbe. Na netretiranim stablima tijekom 2004., 2005. i 2006. godine zabilježene su potpune štete (gubitak 100 posto uroda na sortama zlatni delišes, gloster, mutsu, gala, breaburn, granny smith i dr.), a razdoblje usmjerene kemijske zaštite u epidemijskim godinama traje gotovo šest mjeseci. Na krastavost su osobito osjetljivi tek zametnuti plodovi kruške, jer vrsta Venturia pyrina prezimi na stablima u nesavršenom stadiju (micelij u rak-ranama).
Razvoj bolesti
Većina prosječnih potrošača jabuke nema nikakve realne spoznaje kako veliku opasnost predstavlja krastavost za većinu sorata jabuke. Bolest se lako prepoznaje po mrljama (krastama) na inficiranu lišću i plodovima (vidi slike). Prezimljava na zaraženom otpalom lišću. Tijekom kišnih proljetnih dana (potkraj ožujka, travanj, svibanj i početkom lipnja) “oslobađaju” zimske spo- re i omogućuju tzv. “primarne zaraze” u voćnjacima.
Prema višegodišnjim klimatskim prosjecima za središnji i sjeverozapadni dio Hrvatske, od desetak su godina 2-3 iznimno povoljne za razvoj krastavosti. To su iznadprosječno vlažne ili epidemijske godine. 1 – 2 su nepovoljne (vruće i suhe sezone). Dok pet je godina prosječno uz srednji intenzitet razvoja bolesti. Protekle 2006. godine smo u Međimurju u razdoblju 26.4.- 10.6. zabilježili čak 30 dana s optimalnim uvjetima za širenje bolesti. Ukupno je u tom razdoblju palo nešto više od 240 mm kiše.
Prema zbroju prosječnih dnevnih temperatura potrebnih za aktivnost prezimljujućega primarnog potencijala krastavosti, najkritičnije je razdoblje zabilježeno 10.4.- 28.7.2006. Prve znakove krastavosti jabuke zabilježili smo na netretiranim stablima u središnjem Međimurju na sorti zlatni delišes dana 4. svibnja (na nekim lokalitetima središnje Hrvatske simptomi bolesti su se pojavili već potkraj travnja), a početkom lipnja zaraza lišća na netretiranim voćkama bila je veća od 60 posto.
Protekle se godine, kao i prethodne 2005., krastavost do početka berbe zbog obilnih ljetnih oborina (osobito u kolovozu) tzv. sekundarnim infekcijama proširila i 100 posto oštetila nezaštićene plodove. Stoga se 2005. i 2006. u posljednjih dvadesetak smatraju najpovoljnijom za razoj krastavosti. Kod mnogih je voćara diljem Hrvatske zabilježena zaraza plodova i štetnost veća od 30 posto. Zbog jačega prezimljujućeg potencijala bolesti valja upozoriti na neke posebnosti u zaštiti jabuka protiv krastavosti.
Zbog blage zime i povremenih oborina, već potkraj 1.mj.2007. zbroj prosječnih temp. je viši od 0 °C bio veći od 170 °C. Što jamči dobro prezimljenje i oblikovanje brojnih plodišta uzročnika na prošlogodišnjem inficiranom lišću.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
