Prijašnjih smo godina u vinogorjima kontinentalne i sredozemne Hrvatske, obično tijekom druge polovice srpnja i početkom kolovoza, na pojedinom trsju zamjećivali pojavu simptoma drastičnog sušenja biljaka (zabilježeno u području Jastrebarskog, Vrgorca, dolini Neretve, Iloku, Istri, Kutjevu, Međimurju, Nadinu, Pelješcu i drugdje). Napadnuti su bili nasadi stariji od 15 ili 20 godina. Dugo godina nastale su negativne promjene u vinogradima smatrane normalnim slijedom starenja, kojim su oslabljene obrambene sposobnost trsja na gljive truležnice (“razarači drva”). Još 1870. godine praktičari su u Hrvatskoj tu pojavu nazivali “Posmud”. Ipak, zadnjih godina je pojava sušenja tek podignutih vinograda (starih 1 – 3 godine), potaknulo brojna istraživanja uzroka i patogeneze venuća mladih trseva u značajnim vinogradarskim zemljama diljem svijeta (tzv. mladenačko venuće).
Simptomi bolesti
Karakteristični simptomi upućuju na apopleksiju trseva ili bolest koja je u stranoj literaturi poznata pod imenom “Mall dell’Esca” ili “Esca”. Bolest je kompleksna, a trulež drva samo je jedan od simptoma. Riječ je o najstarijoj opisanoj gljivičnoj bolesti vinove loze, poznatoj u sredozemnom području još u rimsko doba. Rezultira sušenjem trsa zbog degradacije drva. Poodmakli stadij apopleksije prepoznatljiv je po uzdužnim pukotinama na panju (vidi sliku). Uloga patogenih organizama apopleksije u degradaciji drva vinove loze još nije potpuno proučena, ali je poznato da se poremećaj jače pojavljuje u toplijim i suhim uvjetima. Stoga ne čudi jača pojava ovog poremećaja tijekom ekstremno vruće i suhe 2003. godine, dok se u naknadnim sezonama javlja tijekom najtoplijeg dijela vegetacije (najčešće srpanj). Dugo su godina vrste Stereum hirsutum i Fomes igniarius (=Phellinus igniarius, a danas Fomitipora punctata) smatrane uzrokom promjena na oboljelim čokotima. U okolici Bordeauxa, Kaliforniji i Italiji važnija je Phellinus, a u južnom dijelu Francuske i Hrvatskoj Stereum. Posljedice mogu biti vidljive na svim organima trsa. Apopleksija se pojavljuje u dva tipična oblika: (a) u kroničnoj formi kao degradacija lišća, te u (b) akutnoj formi kao brzo sušenje ili smrt cijelog trsa.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja ovčjih sireva za vlastite potrebe
Sljedeći članakNajznačajnije bolesti i štetnici u uzgoju pelargonija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.