Suzbijanje biljnih bolesti vrijedi za bolesti na drvenastim biljkama a pogotovo na voćkama, pa je jedna od najvažnijih zaštitnih mjera ovih kultura od bolesti tretiranje fungicidima, koje treba provesti upravo sada u razdoblju potkraj zime i na samom početku vegatacije. Neke od tih bolesti, pr. kovrčavost breskve, šupljikavost lista koštičavih voćaka, bakterijski rak koštičavih voćaka, bakterijski rak kruške, paunovo oko na maslinama, monilijska palež koštičavih voćaka, crna pjegavost ili fomopsis vinove loze i dr. djelotvorno se suzbijaju i drže pod kontrolom jedino preventivnim mjerama, koje moramo obaviti prije pojave simptoma u vegetaciji.

Stoga zaštitnim mjerama bilja u ovom razdoblju treba posvetiti veliku pažnja, jer suzbijanjem prezimljujućih oblika uzročnika ovih bolesti i njihova početnoga infektivnog inokuluma značajno umanjujemo kasniju jaču pojavu bolesti tijekom vegetacije. Glavna je preventivna zaštitna mjera potkraj zime i početkom proljeća koja se preporučuje u zaštiti većine voćnih vrsta svima poznato plavo prskanje nekim od bakrenih fungicida (pr. bordoška juha, crveno ulje EC, plavo ulje SC, Champion WP, Cuprablau WP, Nordox 75 WG i dr.), i to u dvaput većoj koncentraciji od navedene za tretiranja u vrijeme vegetacije.

Velik je broj bolesti koje treba početi suzbijati u ovom razdoblju, a spomenut ćemo najvažnije u našim agroekološkim uvjetima i na najvažnijim vrstama koje se kod nas uzgajaju.

Bolesti koštičavih voćaka

Iz skupine koštičavih voćaka kod nas se uzgajaju breskva, marelica, šljiva, trešnja, višnja i bajam. Na ovim voćnim kulturama javlja se veći broj bolesti, od kojih su neke zajedničke svim ovim voćnim vrstama, a neke samo pojedinim. Vrlo opasna bolest, koja se javlja na gotovo svim koštičavim voćkama, poznata je kao palež cvjetova i sušenje izboja. Uzročnik je gljivica Monilinia laxa (konidijski stadij Monilia laxa), pa se često po ovom latinskom nazivu uzročnika bolest skraćeno naziva i monilija.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Prethodni članakUređivanje pčelinjaka
Sljedeći članakOdnos voćaka prema hladnoći i toplini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.