Krastavost jabuke – kako ju zaustaviti bez mjerljivih ostataka pesticida?

Jedan od ključnih dijelova Europskog zelenog plana je strategija “Od polja do stola”. Ona u narednom programskom razdoblju podrazumijeva uvođenje velikih promjena u poljoprivredi radi smanjenja uporabe mineralnih gnojiva i kemijskih sredstva za zaštitu bilja 25-50 % do 2030. godine. Veliki izazov proizvođačima povrća u narednim godinama je povećanje proizvodnje. Sve kako bi zadovoljili nacionalne potrebe, ali bez štetnih utjecaja na okoliš i klimu.

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Nacionalnim Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014.) od početka 2016. godine svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svim svojim površinama imaju obvezu provoditi načela integrirane zaštite bilja. Hrvatski proizvođači voća (i povrća) na veliko nekim stranim trgovačkim lancima još od 2016. godine moraju poštivati dodatne interne zahtjeve na smanjenje ostataka pesticida (rezidue) (sadržane u “GlobalGAP” normi).

„No residue“ tehnologija

Zahtjevi na mjerljive ostatke pesticida “prisiljavaju” zadnjih godina od hrvatskih proizvođača voća (i povrća) usvajanje “No residue” tehnologije: birati ekološki prihvatljiva sredstva za zaštitu bilja koja uz stručnu primjenu nisu opasna za ljude i korisne organizme (prirodne neprijatelje, oprašivače, humifikatore) koja ne onečišćuju okoliš, te što manje negativno djeluju na biološku raznolikost vrsta u prirodi.

Krastavost jabuke (Venturia inaequalis) u svjetskim razmjerima je najpoznatija gljivična bolest. Ona tijekom vlažnih proljetnih mjeseci može uništiti više od 70 % plodova. Prvi put je opisana još daleke 1819. godine na području Švedske, a proširena je u svim uzgojnim područjima jabuke. Tipične neželjene promjene nastaju na zaraženim plodovima jabuke u obliku maslinastih, oštro uokvirenih pjega. One s vremenom postaju smeđe boje poprimajući izgled kraste. Plodovi jabuke mogu oboljeti od uzročnika krastavosti već od zametanja pa sve do berbe.

Na mjestu krasta često nastaju pukotine, kroz koje naseljavaju različiti mikroorganizmi koji uzrokuju sekundarnu trulež (npr. Monilinia). Ponekad se simptomi krastavosti javljaju na uskladištenim plodovima. Mladi listići mogu biti zaraženi čim počnu razvojem iz pupova. Na njima nastaju u početku maslinaste mrlje, koje za kasnijih zaraza imaju poprimaju tamniju maslinasto-smeđu boju. Kad je zaražen veći dio plojke lišće otpada.

Tako već ljeti i/ili početkom jeseni nezaštićena stabla ostaju bez većeg dijela lišća. Zbog prijevremene defolijacije nastaju posredne štete u obliku narušenog zametanja pupova i naizmjenične rodnosti, te slabijem dozrijevanju mladica koje mogu biti podložnije zimskom smrzavanju.

Iako su zabilježeni pojedinačni slučajevi prezimljenja uzročnika krastavosti na zaraženim grančicama i pupovima. Ipak je bolesno lišće glavni izvor proljetnih primarnih zaraza. U krastama otpalog lišću nastaju “prezimljujuća plodna tijela” (pseudoteciji) u kojima se krajem zime (tijekom veljače i ožujka) formiraju zimske spore (askospore). Pritom su od velikog značaja temperature i vlažno vrijeme. Najjače oslobađanje infektivnih askospora obično u našim krajevima bilježimo u drugoj polovici travnja. “Aktivnost” im završava krajem zadnje dekade svibnja ili najkasnije početkom lipnja.

Pritom su jače prve ili primarne zaraze jabuka moguće ako pri temperaturama od 17,2° do 23,9°C tijekom dana padaju kiše. Zadržavanje vlage na osjetljivim voćnim organima traje barem 12 ili više sati. Sve toplije i obilnije proljetne kiše koje bilježimo tijekom travnja i svibnja mogu uzrokovati jače primarne zaraze nezaštićenih, a osjetljivih sorata jabuka. Provjerom zdravstvenog stanja jabuka u prvoj dekadi svibnja ocjenjujemo uspješnost mjera zaštite provedenih sredinom ili u drugoj polovici travnja. Ako se tada pronalaze prvi simptomi krastavosti već s narednim kišama započinje sekundarni ili epidemiološki razvoj bolesti.

Većina sorata je osjetljiva!

Većina sorata jabuka u suvremenim plantažnim nasadima jabuka vrlo je osjetljiva na zarazu uzročnikom krastavosti. Moguće je uzgajati sorte jabuka značajno otpornije na krastavost. Kao što su npr. topaz, gold rush, liberty, rewena, enterprise i dr.). U mjerama zaštite i ove su godine potvrđena višegodišnja iskustva da preventivna primjena fungicida dan ili dva prije uvjeta za zarazu daje najkvalitetniju zaštitu jabuka od uzročnika krastavosti. Na primjenufungicida u zaštiti jabuka od krastavosti od presudnog je utjecaja količina i raspored oborina.

Zahtjevi suvremenog potrošača sve više ograničavaju primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja. Traže plodove jabuke sa što manje ostataka (rezidua) ili bez pesticida. U takvom se pristupu tijekom ljeta, a naročito u završnim aplikacijama, nastoje pronaći alternativna rješenje za zaštitu voćaka. Primjerice, u Švicarskoj za suzbijanje krastavosti u završnim zaštitama jabuke prednost daju kalij-bikarbonatu (Armicarb SP), biljnim pripravcima koji sadrže ekstrakt preslice (Equisetum) (npr. Myco-sin WP, Myco-san WP) ili mikro-biološkim pripravcima (npr. na osnovi Bacillus subtilis syn. amyloliquefaciens) (Serenade ASO).

U pokusnom nasadu jabuke tijekom ožujka je provedeno jedno usmjereno tretiranje bakrenim pripravcima, prvenstveno radi bolesti drva jabuke (Nectria) i karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora). Dobro je u prvoj aplikaciji koristiti povišenu količinu mješavine bakra i mineralnih (parafinskih) ulja u kombinaciji s kontaktnim OP-insekticidom (npr. fosmet): radi suzbijanja prezimljujućih oblika napasnih i fizioloških štetnika jabuka (Quadraspidiotus, Eriosoma, Panonychus).

Tablica 1. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti (prosječni i ukupne količine) zabilježeni na lokalitetu Mursko Središće bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti i štetnika jabuke tijekom 2021. sezone (“iMetos 3.3”)

*mjerni uređaj “iMetos” na području Mursko Središć. Prognozni model za krastavost jabuke (Venturia): broj primarnih (travanj, svibanj) i sekundarnih zaraza (lipanj, srpanj, kolovoz)

Do ljeta fungicidi, tijekom ljeta mikrobiološki pripravci

Zbog naglašene hladnoće, u travnju nisu bili izraženi uvjeti za primarne zaraze uzročnikom krastavosti. Zabilježene su jedna lagana infekcija sredinom (13./14.4.) i krajem mjeseca (28.4.), te jedna jaka zaraza početkom treće dekade (20./21.4.). Iako je svibanj 2021. bio vrlo kritičan za razvoj krastavosti jabuka (zbog gotovo 80 % više oborina od očekivanja). Tijekom tog razdoblja je provedeno 4 usmjerenih tretiranja pokusnog nasada jabuka. Već 2./3.5. je zabilježena jaka infekcija, a isto se ponovilo 13.5., 18.5., 20./21.5., te najkritičnije razdoblje 24.-26.5.

Veći broj jačih infekcije uzročnika krastavosti u svibnju nije zabilježen zbog svježih noćnih temperatura (<8°C), ali je čak tijekom 13 dana zabilježena slabija primarna zaraza. Prvi simptomi krastavosti (Venturia) na lišću jabuka na netretiranim su stablima pronađeni dana 6.5. 2021. (9 dana ranije nego prethodne 2020.). Zbog takvih je uvjeta od početka mjeseca travnja do kraja svibnja 2021. provedeno 28,5 % više aplikacija radi suzbijanja uzročnika krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) nego protekle 2020. sezone.

Pritom je dobivena izvrsna djelotvornost primjenom anorganskih i organskih pripravaka: npr. bakar, mankozeb, penkonazol, ditianon & pirimetanil, tetrakonazol, fluksapiroksad (& difenkonazol), ditianon & kalijev-fosfonat, kaptan, trifloksistrobin & tebukonazol, ciflufenamid te fliuopiram & trifloksistrobin. Početkom i sredinom mjeseca lipnja 2021. je primijenjen kombinirani preventivni (piraklostrobin & boskalid + manja količina kaptana).

Tijekom lipnja 2021. zabilježen je veći broj dana za sekundarni razvoj uzročnika krastavosti (13 laganih infekcija zbog jutarnjih rosa). U pokusnom nasadu na tretiranom dijelu nije bilo simptoma ove bolesti. Iako je u mjesecu srpnju i kolovozu 2021. na mjernom mjestu Mursko Središće zabilježeno više oborina od očekivanih prosjeka (ukupno 215,0 mm), u tom razdoblju su provedene samo četiri aplikacije radi suzbijanja uzročnika bolesti (Venturia, Podosphaera). Pritom su sva 4 puta primijenjeni (mikro)biološki pripravci na osnovi Bacillus pumilus QST 2808 (Sonata SC) (1x), Pythium oligrandum M1 (Polyversum) (2x); Bacillus subtilis (Ekstrasol) (1x). U zadnjoj aplikaciji (7.8. 2021.) mikrobiološkom pripravku je dodana manja količina kaptana (1 kg/ha).

Zbog veće količine oborina krajem ljeta (srpanj, kolovoz) i smanjene rodnosti zbog negativnog utjecaja proljetnih niskih temperatura krupnoća plodova jabuka je bila izražena (naročito kod sorti idared i jonagored). Krajem srpnja 2021. na lokalitetima istočnog dijela županije uz rijeku Muru je dojavljena prva pojava simptoma “kasne krastavosti” (sekundarne zaraze) na plodovima jabuka sorte zlatni delišes – pred početak dozrijevanja plodova. Berba jabuka je započela u tek krajem mjeseca rujna 2021., a na tretiranom dijelu nije bilo vidljivih simptoma krastavosti jabuka (Venturia), ali niti drugih tehnoloških uzročnika bolesti plodova (npr. Monilinia, Colletotrichum, Alternaria). Ovi rezultati pokazuju da proljetne primarne zaraze uzročnika krastavosti suzbijamo registriranim fungicidima prema integriranim ograničenjima, a tijekom ljeta korištenjem (mikro)bioloških pripravaka možemo značajno umanjiti ostatke pesticida, bez smanjene učinkovitosti na važnije uzročnike bolesti jabuka.

1                                 2                                   3                                     4